Izvor fotografije: Shutterstock.com
Pomorska industrija je pod sve većim pritiskom da dramatično suzbije emisije štetnih gasova zbog zagrijavanja planete. Pomorski saobraćaj emituje onoliko CO2 u godini dana koliko i Njemačka, ali najveći globalni sektor pod najvećim je pritiskom da smanji emisije na “neto nulu”.
Neki govornici na samitu Ujedinjenih nacija (UN) koji je zakazan za početak jula 2023., žele da se to učini do 2050., a emisije da se prepolove do 2030.
Učesnici ove intenzivne kampanje kažu kako bi to bio klimatski “dogovor decenije” ako se složi. Dostizanje “nulte neto stope” značilo bi da sve preostale emisije nastale prekookeanskim i morskim transportom budu realizovane uklanjanjem štetnih gasova iz atmosfere.
Godinama su se pomorska industrija, vlade i grupacije za zaštitu prirode natezali kako da prevoz robe morem učine „zelenijim“. To se pitanje smatralo preteškim za uključivanje u Pariski klimatski dogovor iz 2015., kako bi se smanjilo globalno zagrijavanje. Važno je, jer oko 90% proizvoda i robe koje svijet konzumira, putuje brodom. Ta plovila često sagorijevaju visoko štetna goriva koja doprinose čak 3% svjetskih globalnih emisija ugljen dioksida, što je otprilike ista količina kao u Njemačkoj ili 243 elektrane na ugalj.
To bi moglo narasti za čak 50 posto do sredine ovog vijeka, ako se ne preduzmu snažnije mjere, upozorili su stručnjaci. Trenutni planovi pomorske industrije predviđaju samo prepolovljenje emisija do sredine ovog vijeka, što je obaveza za koju naučnici kažu da je daleko izvan okvira Pariskog klimatskog sporazuma.
Ove nedjelje, pod nadzorom UN i Međunarodne pomorske organizacije (IMO), izaslanici iz 175 pomorskih zemalja sastaće se u Londonu kako bi pokušali dogovoriti novi vremenski okvir za potpunu dekarbonizaciju svoje industrije. Učesnici kampanje žele da vide mnogo teži cilj, smanjenje približno polovine emisija do 2030. i novi cilj nulte neto stope za 2050. Drugi žele da idu i korak dalje, da vide potpunu dekarbonizaciju do 2040.
”Ako države članice to isprave, mogu da usklade pomorski sektor kako bi ispunile pariske temperaturne ciljeve i promovišu ulaganja u zelene tehnologije koje će u potpunosti transformisati sektor.
rekla je Kerrlene Wills, direktorka za okeane i klimu, i Fondacije UN za klimu.
Mnoge zemlje, a i neke pomorske kompanije, takođe žele da nastave sa planovima za čišći prevoz. Druga najveća svjetska kontejnerska brodska linija, Maersk, zauzima najuporniji stav, postavljajući sebi cilj nulte emisije do 2040. godine.
Prethodni pokušaji jačanja klimatskih ambicija u IMO-u ogriješili su se o brojne zemlje poput Kine, Indije i Saudijske Arabije, koje žele da zaštite svoje domaće pomorske interese. Posmatrači kažu da će, ako se na sastanku u Londonu uspiju dogovoriti, ti novi ciljevi za sav pomorski promet biti najveći napredak u borbi protiv klimatskih promjena od Pariskog sporazuma.
”Sasvim iskreno bi imali klimatski sporazum ne samo godinama, već vjerovatno i decenijama.
rekao je John Maggs, iz Clean Shipping Coalition, obraćajući se novinarima.
U široj industriji prepoznaju da je reforma nužna, ali postoji zabrinutost da će novi ciljevi biti previše izazovni i skupi. Međutim, nedavna istraživanja pokazuju da bi smanjenje emisija iz pomorskog prometa na pola u ovoj deceniji, uzelo samo oko 10% ukupnih troškova poslovanja.
Generalni sekretar IMO-a Kitack Lim pozvao je prošle nedjelje delegate “na kompromise i pronalaženje rješenja”, opisujući 2023. kao “godinu odlučne klimatske akcije”.
Njegove stavove ponovio je Faig Abbasov iz Transport and Environment:
”Čekanje do 2050. na dekarbonizaciju pomalo je poput čekanja da vam kuća izgori prije nego što pozovete vatrogasce...Ono što je potrebno je politička volja; IMO mora ili pojačati ili isploviti!
Izvor: Sea and Job
