Izvor fotografije: Shutterstock.com
Život na Bliskom istoku i sjevernoj Africi (MENA) je zamršeno povezan sa morem, od Zaliva i Crvenog mora do Sredozemnog mora i Atlantskog okeana. Kao i drugdje, pomorska trgovina, energija, turizam i ribarstvo zavise od morskih resursa.
Ova „plava ekonomija“ – fleksibilan termin koji pokriva korišćenje okeanskih resursa u korist ekonomije, sredstava za život i zdravlja okeanskog ekosistema – mogla bi da vrijedi 3 triliona dolara do 2030. godine, predviđa OECD.
Posljednjih godina regionalne vlade počele su da prepoznaju imperativ očuvanja i obnove okeanskih ekosistema. UAE je 2020. postao prva zemlja MENA-e koja se pridružila Global Ocean Alliance-i, međunarodnom udruženju čiji je cilj da zaštiti najmanje 30% svjetskih okeana do 2030. godine.
Sada već 72-članoj grupi pridružili su se Egipat, Saudijska Arabija, Jordan i Katar – što je rani početak vrste zajedničke akcije potrebne za očuvanje okeana za buduće generacije.
Međutim, mjere politike za sada ostaju na novou pojedinih zemalja.
UAE je u januaru lansirao prvo napredno plovilo za istraživanje mora u regiji Jaywun, za proučavanje i praćenje morskog života i biodiverziteta.
U skladu sa nacionalnim ciljevima klimatske neutralnosti do 2050., laboratorijski brod podupire nekoliko ekoloških inicijativa, uključujući praćenje života u okeanu i “plavog ugljenika” koji hvata.
Nedavno je Ministarstvo klimatskih promjena i životne sredine Ujedinjenih Arapskih Emirata (MOCCAE) pokrenulo integrisani program praćenja plastičnog otpada u morskom i priobalnom pojasu.
Ovi potezi se zasnivaju na očuvanju okeana u zemlji, gdje se nalazi 16 zaštićenih morskih područja.
Oman je uspostavio 13 morskih rezervata i zaštićenih područja, sa projektima za prirodne i vještačke koralne grebene, šume mangrova i 25 ribarskih luka za organizovanje zanatskog ribolovnog sektora.
Saudijska Arabija predana je zaštiti 30% svog kopnenog i morskog područja do 2030. godine. A, na klimatskom samitu COP27 prošle godine, Egipat je najavio Egipatsku inicijativu za Crveno more (ERSI), sa blizu 15 miliona dolara iz USAID, obećanih u borbi protiv klimatskih promjena i njihovih razornih uticaja na koralne grebene Crvenog mora dužine 2000 kilometara.
Global Ocean Alliance trenutno formuliše nacionalnu strategiju za „plavu ekonomiju“.
Čak i u vezi sa uobičajenim pitanjima kao što je morski otpad, pristupi politike MENA se razlikuju. Kao što je nedavno objavljeno na blogu Svjetske banke, čak i zemlje unutar istog podregiona, kao što su Tunis, Maroko i Egipat, zauzimaju različite pristupe koji često ne sarađuju.
Ali, iako svaka država sa morskom obalom ima teritorijalna prava na vode koje se protežu od njene obale, svjetski okeani proizvode dinamičan, međusobno povezani ekosistem.
Učesnici kampanje vjeruju kako je vrijeme da regionalne vlade zauzmu prekogranični pristup održivosti okeana.
“Ključno je osigurati da imamo regionalnu platformu kako bi svi akteri mogli da iskoriste resurse kako bi se pridržavali mapa puta koje su proizašle iz različitih sastanaka COP-a”, kaže Tatiana Antonelli Abella koja na sve ovo još naglašava da je “Zemlja osjetljiva ravnoteža međusobno povezanih okruženja. Tako more pokriva 70% zemlje i igra izvanrednu ulogu u održavanju života. Ako mi ne možemo održati naša mora, ni ona nas ne mogu održati. Vrijeme je za redefinisanje odnosa.”
Izvor: fastcompanyme.com
