Izvor fotografije: Shutterstock.com
Prema najnovijoj studiji International Labour Organization-a (ILO), vještačka inteligencija (AI) vjerovatno više može doprinijeti nego uništiti poslove, tako što će automatizovati određene zadatke umjesto da potpuno preuzme ulogu.
Studija pod nazivom “Generativna vještačka inteligencija i poslovi: Globalna analiza potencijalnih efekata na količinu i kvalitet poslova” ukazuje da su većina poslova i industrija samo djelimično izloženi automatizaciji i da je vjerovatnije da će ih novi talas AI, poput chatGPT-a, dopunjavati umjesto zamjenjivati. Stoga, najveći uticaj ove tehnologije vjerovatno neće biti uništavanje poslova, već potencijalne promjene u kvalitetu poslova, posebno u intenzitetu rada i autonomiji.
Ustanovljeno je da je administrativni rad kategorija sa najvećim stepenom tehnološke izloženosti ovom novom trendu, pri čemu se skoro četvrtina zadataka smatra visoko podložnim, dok više od polovine zadataka ima srednji nivo izloženosti. U drugim grupama zanimanja, uključujući menadžere, stručnjake i tehničare, samo mali dio zadataka pokazuje visok stepen izloženosti ovim promjenama, dok je otprilike četvrtina zadataka srednjeg stepena izloženosti.
Studija, koja ima globalne okvire, dokumentuje primjetne razlike u efektima na zemlje različitih nivoa razvoja, povezane sa trenutnim ekonomskim strukturama i postojećim tehnološkim jazovima. Utvrđeno je da je oko 5,5% od ukupnog broja zaposlenih u zemljama sa visokim prihodima potencijalno izloženo efektima tehnologije automatizacije, dok rizik od automatizacije u zemljama niskog prihoda obuhvata samo oko 0,4% od ukupnog broja zaposlenih. S druge strane, potencijal za dopunu je gotovo podjednak među zemljama, što ukazuje na to da bi uz odgovarajuće politike, ovaj novi talas tehnološke transformacije mogao pružiti značajne koristi za zemlje u razvoju.
Studija pronalazi da će se potencijalni efekti AI vjerovatno značajno razlikovati za muškarce i žene, pri čemu će više od polovine poslova koje obavljaju žene biti potencijalno pogođeno automatizacijom. To je zbog prekomjerne zastupljenosti žena u poslovima administracije, posebno u zemljama visokog i srednjeg nivoa prihoda. S obzirom, na to da su administrativni poslovi tradicionalno bili važan izvor prihoda za žene kako se zemlje ekonomski razvijaju, jedan od rezultata AI mogao bi biti da određeni administrativni poslovi možda neće nastati u zemljama niskog prihoda.
Studija zaključuje da će socijalno-ekonomski uticaji AI uglavnom zavisiti od toga kako se upravlja njenom difuzijom. Zagovara potrebu za dizajniranjem politika koje podržavaju uredan, pravedan i konsultativan prelaz. Glas radnika, obuka u pogledu sticanja novih vještina i adekvatna socijalna zaštita, ključni su za upravljanje tranzicijom. Inače, postoji rizik da će samo nekoliko dobro pripremljenih zemalja i učesnika na tržištu imati koristi od nove tehnologije.
Autori napominju da “ishodi tehnološke tranzicije nisu unapred određeni. Ljudi su ti koji stoje iza odluke o uključivanju takvih tehnologija i ljudi su ti koji bi trebali da vode proces tranzicije”.
Izvor: ilo.org
