Izvor fotografije: Shutterstock.com
Bankarski propisi se mijenjaju, a to je potencijalno loša vijest za transport, kako objašnjava Pierre Aury. Davno su prošli dani kada je pomorstvo bila regulacija lake industrije.
Na web stranici IMO-a može se pronaći vrlo duga lista novih propisa koji su stupili na snagu 2023. godine i koji će stupiti na snagu u narednim godinama.
Većina ovih novih propisa ili izmjena i dopuna odnosi se na sigurnost na moru, tako da se ne može prigovarati da dodaju još stotine stranica sve većem korpusu postojećih pravila.
U isto vrijeme, Evropska unija će od 1. januara pritisnuti dugme za početak svog nespremnog projekta šeme trgovanja emisijama za brodove iznad 5000 gt.
Niko nije sasvim siguran kako će to praktično funkcionisati, ali, svi znaju da nijedan ETS nikada nije doveo do pada emisija za razliku od COVID-a koji je u pomorstvu doveo do pada od gotovo 10% emisija CO2 u 2020.
Sva ova nova pravila koja zahtijevaju od učesnika na brodarskom tržištu da pojačaju svoje tehničke i pravne timove su pravila usmjerena na transport.
Ali, postoje i druga pravila koja indirektno utiču na transport. Na primjer, promjene u bankarskim prudencijalnim pravilima koja se nazivaju i pravila adekvatnosti kapitala, mogu uticati na pomorstvo kroz ograničavanje pristupa kreditima za finansiranje brodova i/ili pooštravanje uslova za dobijanje ovih zajmova zbog čega ih je teže poštovati.
Ova pravila su najvećim dijelom uspostavljena od strane Basel committee čiji je domaćin Banka međunarodnih poravnanja ili BIS sa sjedištem u Bazelu.
BIS je čudna zvijer. Stvorena 1930-ih, ona je samoproglašena banka svih centralnih banaka, šta god to značilo.
Basel committee je osnovan mnogo kasnije od strane centralnih banaka zemalja G10 1974. godine.
Prema podacima Evropske centralne banke, na kraju decembra 2022. godine evropske banke su imale oko 124 milijarde eura nerealizovanih gubitaka samo u portfoliju obveznica. Nedavno je Švajcarska nacionalna banka (SNB) organizovala tokom vikenda „svadbu“ između UBS-a i Credit Suisse-a kada je postalo očigledno da spas od 54 milijarde dolara koji je bacila Credit Suisse-u nije dovoljan da zaustavi trulež. Ironično, sam SNB je 2022. godine zabilježio gubitak od 132 milijarde eura, neznatno manje od gubitka od 164 milijarde dolara koji je iste godine zabilježio norveški naftni fond.
U ovom moru crvenog mastila gubici na brodskim kreditima su beznačajni. Na primjer, na vrhuncu 2008. godine HSH je imao 42 milijarde dolara neotplaćenih kredita za pomorstvo, od kojih je otprilike jedna trećina na kraju bila otpisana, tako da ovdje govorimo o 14 milijardi dolara koje je izgubila, u to vrijeme, najveća brodarska banka.
Nije džeparac, ali je veoma daleko od gore pomenutih 3 triliona dolara. No, brodarstvo su regulatori ocijenili opasnim pa je u Bazelu III/IV koji se sada implementira uvedena nova klasa izloženosti koja je specifična za izloženosti u pomorstvu, što će rezultirati većim kapitalnim zahtjevom za kredite za brodarstvo, a samim tim i višim troškovima zaduživanja za brodarstvo i vjerovatno manji apetit banaka da kreditiraju brodarstvo.
Jasan slučaj da su regulatori pametni, dok su u isto vrijeme glupi na račun isporuke.
Izvor: Splash247
