Izvor fotografije: Shutterstock.com
Napadi Crvenim morem, remete jednu od ključnih trgovačkih arterija svijeta i energetsko čvorište cijelog evropskog kontinenta.
Ovi napadi predstavljaju novu prijetnju budućnosti snabdijevanja energijom za 27 zemalja Evropske unije, koja se oslanja na uvozni prirodni gas za rad svojih fabrika, proizvodnju električne energije i grijanje domova.
Nekoliko LNG tankera već je otkazalo planirani iskrcaj u Italiji, a sve to izaziva nervozu i uznemirenje javnosti EU, posebno jer se Evropa još uvjek suočava sa posljedicama energetske krize.
Sve ovo dovelo je do preusmjeravanja tankera oko Afrike umjesto kroz Suecki kanal, a što produžava put brodovima do Evrope za nedjelju ili više dana i značajno povećava troškove.
Približno 70% pošiljki LNG-a iz Katara koje su bile namijenjene glavnom italijanskom LNG terminalu na Jadranu otkazano je u januaru. U 2023., Katar je obezbijeđivao 40% LNG-a za tržišta Italije.
Ova najnovija kriza do sada je malo ili nimalo uticala na cijene prirodnog gasa. Zapravo, cijene prirodnog gasa su pale od početka napada, sa oko 45 eura na 28,37 eura.
U Evropi je trenutno aktuelna polemika o potrebi daljih investicija u infrastrukturu za transport fosilnih goriva u Evropi, s obzirom da EU planira da do 2030. godine smanji emisije gasova sa efektom staklene bašte za 55% u odnosu na nivo iz 1990. godine.
Očekuje se da će potražnja za gasom u Evropi pasti za 8% u periodu od 2022. do 2026. godine kako se proizvodnja energije iz solarnih i vjetro-elektrana bude povećavala.
Izvor: independent.co.uk
