Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) predstavlja jednu od najvažnijih ustanova Crne Gore, s obzirom na svoju naučno istraživačku misiju koju ima. Direktorka ZHMS, dipl.ecc., Dušica Brnović, nalazi se u ovoj ustanovi od 1998. godine, a na ovu dužnost imenovana je 11. marta 2021. godine. Za pomorstvo.info, govori o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti ZHMS u svijetlu tehnoloških izazova i potreba društva kome služi.
Kad prosječan građanin čuje za instituciju koja se zove Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), obično prvo pomisli na vremensku prognozu. Međutim, spisak djelatnosti je impresivan. Koje od njih smatrate strateški najvažnijim?
– Veliki broj nacionalnih hidrometeoroloških i seizmoloških službi su osnovane tokom 19.i 20. vijeka kao odgovor na potrebu za praćenjem vremenskih uslova, klimatskih promjena i seizmičke aktivnosti. Ove službe se često razvijaju kao dio naučnih institucija i vlada zemalja.
Hidrometeorološka služba u Crnoj Gori osnovana je po odluci Vlade Narodne Republike Crne Gore 20.decembra 1947. godine, dok su kontinuirana mjerenja do tada uspostavljenim stanicama započela 01. januara 1949. godine.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) ima važnu ulogu u praćenju i analizi različitih prirodnih fenomena koji mogu imati značajan uticaj na život ljudi i infrastrukturu.
Nacionalni hidrometeorološki servisi su zvanični autoritativni izvor upozorenja na vremenske nepogode, a u svom portfoliu imaju i odgovornosti koje se odnose na klimu, hidrologiju, kvalitet voda i vazduha, a u slučaju Zavoda za hidrometeorogiju i seizmologiju Crne Gore i nadležnosti iz oblasti hidrografije i seizmologije.
Sve ove djelatnosti su strateški važne jer omogućavaju bolje razumijevanje i upravljanje prirodnim resursima i rizicima, što doprinosi sigurnosti i prosperitetu zajednice.
Vi ste na čelu ustanove koja ima 24 odsjeka, odjeljenja i sektora. Kako izgleda u praksi koordinacija među njima i kako Vi koordinirate sa njima?
Koordinacija između 24 Odsjeka u praksi predstavlja izuzetno zahtjevan zadatak s obzirom na veliki broj timova i kompleksnost aktivnosti koje su uključene. Kako bi postigli dobru koordinaciju među Odsjecima, trudimo se da uspostavimo efikasan sistem komunikacije, jasno definisane ciljeve i uloge svakog Odsjeka, te da podstičemo timski rad i međusobnu podršku. Stvaramo kulturu u kojoj se cijeni otvorena komunikacija i dijeljenje informacija. Važno je biti fleksibilan i prilagodljiv kako bi se brzo reagovalo na promjene i neočekivane situacije. To može uključivati redistribuciju resursa ili promjenu prioriteta kako bi se odgovorilo na nove izazove. Ipak, sa pravilnim pristupom, komunikacijom i saradnjom, moguće je ostvariti uspješnu integraciju i ostvariti ciljeve institucije.
U okviru opštih djelatnosti Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS), nalazi se i Sektor za hidrografiju i okeanografiju (SHO). Koliko je taj sektor, prema Vašim iskustvima, prisutan na jadranskoj obali, u kom vidu i na kakav način?
Jedini organ javne uprave, nadležan za poslove hidrografske djelatnosti je upravo Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju. Zakonom o hidrografskoj djelatnosti jasno je formulisana ova oblast nauke, i kroz njega su razrađeni i implementirani svi standardi Međunarodne hidrografske organizacije , čija je i Crna Gora članica.
Djelatnosti koje su u nadležnosti Odsjeka za hidrografiju i okeanografiju obično uključuju hidrografsko topografske premjere na moru i unutrašnjim plovnim putevima, prikupljanje podataka iz hidrografije, kartografije, navigacije, geologije, geofizike , izradu, izdavanje i održavanje navigacijskih karata i publikacija u skladu sa preporukama Međunarodne hidrografske organizacije i Međunarodne pomorske organizacije. Naravno, Odsjek za hidrografiju i okeanografiju može prilagoditi svoje aktivnosti kako bi odgovorio specifičnim potrebama i prioritetima države ili regije. Sektor hidrografije i okeanografije je prisutan duž Jadranske obale kroz različite institucije, organizacije i inicijative koje podržavaju sigurnost, održivost i ekonomski razvoj pomorskog prostora.
Imajući u vidu širok dijapazon aktivnosti i potreba, Odsjek mora biti spreman da u svakom trenutku odgovori na zahtjeve koje dobija bilo od strane Države ili iz realnog sektora, za potrebe pomorske privrede.
Samim tim je potrebno dodatno finansiranje i jačanje kadrovskog i tehničkog kapaciteta.
Sektor za hidrografiju i okeanografiju je izdavao i nautičke publikacije. Koje su to publikacije?
U nadležnosti Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je izrada, izdavanje i održavanje navigacionih karata u skladu sa preporukama Međunarodne hidrografske organizacije (IHO) i Međunarodne pomorske organizacije (IMO).
Zavod pored karata, štampa i nautičke publikacije, kao što su: Peljar, Popis svjetala, Nautički godišnjak, tablicu morskih mjena, koji se distribuiraju pomorskim kompanijama, fakultetima i drugim korisnicima.
Posebno smo ponosni na Drugo izdanje publikacije “Peljar”, nautičkog vodiča za crnogorsko primorje, štampano krajem 2023.godine.
Izrađen je u skladu sa najnovijim standardima Internacionalne Hidrografske Organizacije (IHO) za nautičke vodiče.
Takođe, novi Peljar sadrži i neke nove tehničke inovacije, poput prikaza pojedinih lokaliteta podvodne kulturne baštine, koji nam omogućavaju da zavirimo u priče iz prošlosti koje datiraju unazad hiljadama godina.
Dalje, dodat je pregled zaštićenih morskih područja i parkova prirode, kako bi se stavio akcenat na raznolikost Crnogorske obale Jadranskog mora i potrebu za njenim očuvanjem.
Ovaj dodatak će naglasiti važnost tehničkih karakteristika “Peljara” i pokazati da je ovo izdanje pomno osmišljeno kako bi pomorci imali sve potrebne informacije za sigurnu i ugodnu plovidbu.
Godinu unazad štampana je i publikacija “Popis svjetala”, publikacija namijenjena svim pomorcima, vlasnicima plovila, kao i onima koji iz rekreativnih i turističkih razloga borave na crnogorskom dijelu Jadranskog mora i Skadarskog jezera.
Treba naglasiti da je određene obaveze Zavoda, kao i korisnika podataka, potrebno bolje definisati u postojećem Zakonu o hidrografskoj djelatnosti, čime bi se Država bolje zaštitila, kada je u pitanju korištenje domaćih publikacija i karata.
Proces izmjene Zakona je pokrenut i čeka se njegova realizacija od strane Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MORT).
Prema izvještaju Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), područje Jugoistočne Evrope i Mediterana, kojem pripada i Crna Gora, biće u budućnosti značajnije izloženo ekstremnim hidrometeorološkim situacijama. Šta o tome kažu stručnjaci Vaše institucije?
Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) objavljuje izvještaje koji su rezultat globalnih naučnih istraživanja o klimatskim promjenama. Ovi izvještaji obuhvataju podatke, analize i projekcije o različitim aspektima klimatskih promjena i njihovih uticaja na globalnom nivou, uključujući i specifične podatke o pojedinim regijama. Ekstremi uslovljeni vremenom, klimom i vodom postaju sve češći i intenzivniji, kao rezultat klimatskih promjena (IPCC klimatski izvještaj). Sve veći broj ljudi je, više nego ikada, izložen brojnim hazardima, kao što su tropski cikloni, obimne padavine i poplave, toplotni talasi, suše ili šumski požari. Prognoze kakvo će vrijeme biti nisu više dovoljne. Uticaj bazirane prognoze onoga što će vrijeme donijeti, su vitalne za spašavanje života i imovine. Veća koordinacija između nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi, autoriteta u oblastima upravljanja rizicima i razvojnih agencija je fundamentalna. Biti pripremljen i reagovati u pravo vrijeme, na pravom mjestu, može spasiti mnogo života i zaštititi imovinu, kako sada, tako i u budućnosti. Na globalnom nivou do klimatskih promjena dolazi zbog promjene koncentracije gasova sa efektom staklene bašte, a na lokalnom zbog prenamjene zemljišta, krčenja šuma, razvoja urbanih sredina.
Što se tiče Crne Gore, zbog promjene klime, treba očekivati češće ekstremne vremenske i klimatske pojave, poput toplotnih talasa, ekstremnih temperatura, suša, oluja i jakih kiša koje dovode do poplava.
Sve projekcije ukazuju da će biti sve dužih sušnih perioda, sve intenzivnijih i češćih toplotnih talasa i tropskih temperature, a sa druge strane sve intenzivnijih kišnih padavina, koje će izazivati poplave.
2023. godina je najtoplija godina od kada postoje mjerenja. Ovo se poklapa sa objavom Svjetske meteorološke organizacije da je 2023.god. najtoplija godina na planeti. Navodimo nekoliko interesantnih karakteristika po mjesecima tokom 2023. godine:
Januar – količina padavina na Žabljaku od 305 lit/m2 najveća mjesečna količina padavina od kada postoje mjerenja
Maj – rekord – najkišniji maj na Žabljaku od 226.4 lit/m2
Jun- rekordna mjesečna količina padavina u Bijelom Polju od 161,5 lit/m2
Jul- najtopliji jul u Rožajama od kada postoje mjerenja sa srednjom mjesečnom temperaturom vazduha od 21,2 oC,
U Kolašinu je prvi put zabilježena tropska noć – minimalna temperatura vazduha (noćna temperatura) je bila iznad 20 C
Ljeto – u većem dijelu Crne Gore je bilo u deset najkišnijih sezona
Jesen – najtoplija jesen od kada postoje mjerenja
Pravila održivog razvoja su ključna za suočavanje s izazovima klimatskih promjena i unapređenje održivog, uravnoteženog razvoja koji uzima u obzir potrebe sadašnjih i budućih generacija. Integracija tih pravila u politike, strategije i prakse ključna je za postizanje održivog razvoja i stvaranje otpornijeg društva na klimatske promjene.
Šta smatrate da je u skorijoj perspektivi nužno uraditi da bi ZHMS još bolje i efikasnije funkcionisao?
Apsolutno, tehničko i kadrovsko unapređenje igra ključnu ulogu u poboljšanju efikasnosti i funkcionalnosti Zavoda, posebno kada je riječ o složenim aktivnostima poput osmatranja i mjerenja meteoroloških, hidroloških, ekoloških i agrometeoroloških parametara, monitoringa voda, uspostavljanja operativne upotrebe meteoroloških radara i realizacije monitoringa EMEP (Evropski program praćenja i evaluacije). Osiguravanje adekvatne i modernizovane opreme, obuka osoblja, zapošljavanje stručnjaka, saradnja sa relevantnim institucijama, kontinuirano praćenje i evaluacija će osigurati Zavodu da se sve planirane aktivnosti realizuju na najefikasniji i najprofesionalniji način, što će rezultirati boljim kvalitetom usluga i većim zadovoljstvom korisnika.
Moramo pomenuti početak realizacije najvažnijeg projekta, milionske vrijednosti, koji će se realizovati do kraja 2026. godine a to je “Nabavka i instalacija meteorološkog radara“.
Meteorološki radar će imati ogromnu ulogu u now-casting prognozi, koja će njegovom upotrebom po prvi put biti realizovana u Crnoj Gori. Radar igra ključnu ulogu u now-casting prognozi. Now-casting se odnosi na kratkoročne prognoze vremena, obično u rasponu od nekoliko minuta do nekoliko sati unaprijed posebno u situacijama poput oluja, grmljavinskih procesa ili drugih iznenadnih promjena vremena.
Postojanje ove vrste prognoze bi umnogome unaprijedilo bezbjednost saobraćajne infrastrukture, vazduhoplovnog saobraćaja i vazduhoplovnih ostalih sadržaja u vazduhu i na aerodromima, bezbjednost objekata u lukama i lučke aktivnosti uz obalu kao i brojnih privrednih djelatnosti .
Dugujemo zahvalnost Vladi Crne Gore na prepoznavanju značaja ovog projekta koji će biti ključni korak ka unapređenju i jačanju kapaciteta države u praćenju vremenskih uslova.
Kakva je komunikacije između ZHMS i korisnika usluga ove ustanove?
Komunikacija između Zavoda i korisnika usluga ključna je za uspješno pružanje usluga, zadovoljstvo korisnika i izgradnju dugoročnih odnosa povjerenja. Zavod u okviru svojih djelatnosti ima svakodnevnu komunikaciju sa medijima (interneta, radija i televizije, zvanične web strane ZHMS-a), radi efikasnog informisanja javnosti i građana o vremenskim uslovima, kako u Crnoj Gori, tako i van nje.
Na službenoj web stranici Zavoda dostupna je prognoza vremena za narednih 3-5 dana, saopštenja o nepovoljnim vremenskim uslovima i potencijalnoj opasnosti od ekstremnih temperatura, sniježnih padavina, mogućnosti nastanka poplava i požara na otvorenom, upozorenja na ekstremne vremenske uslove za dva dana u vidu Meteoalarma za Crnu Goru i Evropu.
Organizujemo edukativne radionice, posjećujemo obrazovne ustanove i samim tim ostvarujemo direktnu interakciju Zavoda sa korisnicima usluga. Ove aktivnosti takođe pružaju priliku za prikupljanje povratnih informacija od korisnika usluga. Zavod može čuti njihove potrebe, želje i brige te na temelju toga poboljšati svoje usluge i komunikacijske strategije.
Ima li Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore adekvatan budžet, kako je tehnološki i kadrovski spreman za „digitalnu eru“ u kojoj živimo?
Tehnološka i kadrovska spremnost Zavoda za digitalnu eru od izuzetne je važnosti kako bi se osiguralo da institucija bude konkurentna, efikasna i sposobna pružiti visokokvalitetne usluge u savremenom digitalnom okruženju.
Iako je Zavod suočen sa velikim brojem ozbiljnih i važnih nadležnosti, suočavamo se sa ograničenim resursima, uključujući broj zaposlenih sa potrebnim specifičnim ekspertizama i adekvatan budžet.
Prepoznajemo izazove sa kojima se susrećemo i radimo na pronalaženju kreativnih rješenja kako bismo efikasno ispunili naše obaveze i odgovorili na potrebe naših korisnika.
Iako možda nemamo dovoljno zaposlenih sa određenim specifičnim ekspertizama, radimo na usavršavanju postojećih ljudskih resursa, takođe nastavljamo i da tražimo mogućnosti za saradnju sa inostranim partnerima, akademskim institucijama i drugim relevantnim zainteresovanim stranama kako bismo iskoristili njihove resurse i ekspertizu. Što se tiče budžeta, svjesni smo da je adekvatan finansijski resurs ključan za uspješno obavljanje naših aktivnosti.
Aktivno radimo na identifikovanju alternativnih izvora finansiranja, optimizaciji troškova i obezbjeđivanju dodatnih sredstava kako bismo osigurali da imamo potrebna sredstva za ostvarenje naših ciljeva.
Uprkos ovim izazovima, posvećeni smo pružanju najboljih mogućih usluga našim korisnicima i kontinuirano radimo na pronalaženju rješenja koja će nam omogućiti da efikasno upravljamo našim nadležnostima unutar postojećih ograničenja resursa.
Sumirano, 2023. godina je bila veoma uspješna godina, a rezultat je predanosti i truda svih zaposlenih u Zavodu i želim iskoristiti priliku da im se zahvalim na posvećenosti. Bez njihove stručnosti i entuzijazma, naši uspjesi ne bi bili mogući.
Zakoračili smo u Novu poslovnu godinu i spremni smo za nove izazove.
Razgovarao: Nikola Vlahović, pomorstvo.info
