Izvor fotografije: Shutterstock.com
Predsjednik grčkog komiteta za saradnju u pomorstvu ukazuje na potrebu da se ojača glas međunarodne brodarske zajednice, neophodni uslovi za unapređenje pomorskog obrazovanja i grškog registra, i brze promjene na tržištu brodarstva posljednjih godina.
-Iz kojih razloga mislite da se ne slušaju predlozi međunarodne pomorske zajednice o dekarbonizaciji? Kakvu ulogu treba da imaju institucije koje predstavljaju flotu u novom poretku stvari?
Nekoliko članova brodraske zajednice glasno govori o dekarbonizaciji. Međutim, ovdje se uglavnom radi o projektovanju dobrog imidža i odražavanju dobrog PR-a, a ne o rješenjima iz stvarnog svijeta.
Nije uloga brodovlasnika da sami kreiraju tehnologiju za dekarbonizaciju globalne flote.
Ipak, oni su prinuđeni da usvoje polovična rješenja kao odgovor na zahtjeve ekoloških aktivista, koji nemaju apsolutno nikakva prava rješenja koja bi sami sebi mogli da ponude.
Kako brodovi imaju životni vijek od 20-30 godina, lako je usvojiti neefikasna rješenja, umjesto čekati na ona dobro osmišljena i dugoročna.
Izraz „prevoz“ nije u potpunosti shvaćen, jer uključuje, s jedne strane, linijske brodove, trajekte, kruzere i kontejnerske brodove koji održavaju fiksni red vožnje, a sa druge strane okeansku flotu.
Koje god rješenje da se izabere, ono mora da bude korisno za oba dijela globalne flote.
-Da li javno mijenje danas shvata značaj pomorskog saobraćaja i pomorske profesije za dobrobit društava?
Ne. Malo ljudi prepoznaje važnost ekonomski i ekološki efikasnog sistema pomorskog transporta, a još manje cijeni nesebičnu ulogu pomoraca, koji tiho obezbjeđuju bezbjedan i nesmetan tok globalne trgovine.
Niko ne dovodi u pitanje, a kamoli da razumije ili cijeni, činjenicu da roba putuje na tako velike udaljenosti po tako niskoj cijeni.
Kako bi javno mijenje prepoznalo težinu pomorske profesije, žrtve koje pomorci podnose, kao i izazove sa kojima se svakodnevno suočavaju, pomorski saobraćaj mora biti tretiran bolje.
-Koji su Vaši predlozi za jačanje grčkog registra i unapređenje pomorskog obrazovanja u našoj zemlji?
Grčki registar i unapređenje pomorskog obrazovanja su veoma važna nacionalna pitanja.
Grčki registar će biti značajno pooljšan kada i ako se poboljšaju birokratski odnosi sa grčkim vladinim agencijama.
Ako toliko drugih nacija može, zašto ne bi i Grčka?
Zbog sporog tempa i neefikasnosti grčkog registra, kompanije će ostaviti grčku zastavu i neće se vraćati.
Glavna prednost grčke zastave, koja nadoknađuje njene nedostatke, jeste grčka obalska straža i njeni predstavnici u Ambasadama širom svijeta.
Pomorsko obrazovanje treba unaprijediti.
Prvo, objekti su u lošem stanju i potrebno ih je renovirati. Međutim, prvenstveno treba primijeniti studiju „Eugenides“ fondacije i njene preporuke.
Ako danas ne obučavamo više mladih Grka, neće biti kontinuiteta u upravljanju grčkim brodovima, a samim tim, kompanije više neće imati nikakav podsticaj da ostanu u Grčkoj.
-Kako su se linije i teret razvili na tržištu rasutih tereta, prvo, nakon geopolitičkih sukoba poslednjih godina, a drugo zbog klimatskih promjena?
Vjerujem da su različiti globalni sukobi i vremenski izazvani fenomeni, kao što je „El Nino“, promijenii mapu robe.
Fenomen „El Nino“ uticao je na efikasnost Panamskog kanala, smanjujući njegove performanse i povećavajući tonske milje koje pokrivaju brojni tipovi brodova.
-Da li mislite da često ekstremna volatilnost tržišta transporta posljednjih godina daje novi podsticaj tržištu FFA?
Tržišta tereta ne bi bilo tako nestabilno, da nije bilo tržišta FFA. FFA-u je potrebna varijabilnost, kao što je ljudima potreban kiseonik.
Bez volatilnosti, FFA ne bi postojao, niti bi imao razloga da postoji. Kao što je rekao vodeći svjetski FFA broker, veličina tržišta FFA je tri puta veća od veličine tržišta fizičkog tereta.
-Koje ćete inicijative preduzeti da zadržite i povećate članstvo u Odboru u vrijeme kada broj brodarskih preduzeća u Londonu opada?
Sa sjedištem u Londonu, GSCC ima mnogo veće međunarodne dimenzije. U blizini je „IMO“, „Baltic Exchange“, „P&I” klubovi, „IASC“, ICS“, INTERCARGO“, „INTERTANKO“, „Lloyd`s” i mnoge druge organizacije.
Članovi Odbora dolaze iz kompanija sa velikim iskustvom i dugotrajnošću.
Iako poresko okruženje u Londonu možda nije pogodno za biznismene da se tamo nalaze, sam London je i dalje tako veliki centar za transport, sa vrhunskim iskustvom u pravnom sektoru, kao i sektoru osiguranja i transporta.
Intervju je objavljen u izdanju „Naval Chronicle“ za januar-februar 2024. godine.
Izvor: naftikachronika.gr
