Izvor fotografije: Maersk
“Puno puta sam već rekao da bi i Rijeka i Kopar trebali biti važniji od Rotterdama ili Hamburga i kao takvi biti pioniri u razvoju Jadrana, duboko sam u to uvjeren”, naglašava Ivić Vodopija, direktor za istočnu Europu u kompaniji A.P. Moller – Maersk.
“Smatramo da Jadran ima veliki potencijal i mi kao Maersk želimo da ga razvijamo kao primarni koridor lanca snabdijevanja za Evropu, a ne kao rezervnu opciju za sjevernoevropske koridore. Cijeli Jadran treba da služi tržištima od Njemačke, Poljske, Ukrajine, Rumunije, Bugarske i ostalih zemalja unutar tog gravitacijskog područja (Mađarska, Srbija, Češka, Austrija, Slovačka i dr.),” poručuje Vodopija.
– Rijeka Gateway kontejnerski terminal najveća je investicija u istoriji Luke Rijeka. Kako napreduje izgradnja terminala te koji su najveći izazovi s kojima ste se dosad susretali u realizaciji investicije?
“Novi kontejnerski terminal u Rijeci dobro napreduje i bit će pušten u rad sljedeće godine prema planu. Nema većih izazova kada je u pitanju izgradnje terminala. Svi smo ponosni na to što je upravo Rijeka jedan od naših važnih projekata i investicija u ovom dijelu Evrope.”
– Nedavno ste rekli kako vam je cilj da Rijeka postane luka broj jedan na Mediteranu. Mislite li da je to ostvarivo te u kojem roku?
“Smatramo da Jadran ima veliki potencijal i mi kao Maersk ga želimo razviti kao primarni koridor lanca snabdijevanja u Evropi, a ne kao rezervnu opciju za sjevernoevropske koridore. Kažem namjerno Jadran, a ne samo Rijeka jer i Kopar vidimo kao svoju “matičnu luku” te će obje ove luke za nas igrati ključnu ulogu u pravilnom razvoju potencijala Jadranskog koridora. Puno puta sam već rekao da bi i Rijeka i Kopar trebali biti važniji od Rotterdama ili Hamburga i kao takvi biti pioniri u razvoju Jadrana, duboko sam u to uvjeren. Od potencijala do realizacije postoji mnogo koraka koje treba poduzeti i mi kao Maersk ih u velikoj mjeri činimo, ali moramo imati sve učesnike koji guraju u istom smjeru. Od vitalnog je značaja pravilno strateško planiranje i ulaganja koja prate tempo razvoja, a ne da se radi o pojedinačnim fragmentiranim ulaganjima.”
– Ovom ogromnom investicijom Luka Rijeka postaje jedna od važnih ulaznih tačaka za čitavu srednju Evropu. Za koje zemlje je razvoj riječke luke najznačajniji? Da li je to Austrija čija je delegacija posjetila Luku Rijeka u junu?
“Kao što je spomenuto, integrisani lanac snabdijevanja kao što je Rijeka posmatramo kao jedan dio naše integrisane logističke priče. Cijeli Jadran trebao bi snabdijevati tržišta od Njemačke, Poljske, Ukrajine, Rumunije, Bugarske i ostalih zemalja unutar tog gravitacijskog područja (Mađarska, Srbija, Češka, Austrija, Slovačka i dr.) kada su u pitanju direktne isporuke robe. Kada je riječ o složenijoj distribuciji, Rijeka i Kopar bi trebali služiti čak i šire od gore navedenog.
– Kako bi se svi ovi potencijali i realizovali ključan je razvoj saobraćajne infrastrukture. Kako gledate na ovaj aspekt? Pogotovo kada je riječ o željeznici jer drumski saobraćaj nema dovoljno kapaciteta.
“Uvijek se spominje željeznica kao usko grlo i da se ne krećemo dovoljno brzo u razvoju. Dobro je imati uređene ceste, ali nećemo ovdje dovoditi teret koji se onda prevozi cestom. Ako ne ubrzamo razvoj željezničke infrastrukture, svi gore navedeni potencijali Rijeke (ili Jadrana) neće biti iskorišteni i velika prilika za Republiku Hrvatsku bit će propuštena. Trenutačno razvoj željeznice ne prati tempo koji je potreban.”
– Prije godinu dana Maersk je otvorio svoje prvo skladište u Hrvatskoj. Kako ste zadovoljni dosadašnjim skladišnim operacijama u Hrvatskoj i ko su vam glavni klijenti?
“Skladište u Rijeci dio je našeg cjelokupnog integrisanog razvoja lanca snabdijevanja i iz tog skladišta opslužujemo kupce od Gibraltara do Turske. Glavni kupci nikada nisu razmišljali niti znali za Rijeku (čak i Jadran) nego su vjerovali našoj integrisanoj priči. Naši kupci (glavni su Puma i Marks & Spencer) vrlo su zadovoljni postavljenim sistemom, radom i uslugom koju im pružamo pa smo stoga i mi vrlo zadovoljni ulaganjem u taj objekat.”
– U kojoj je mjeri izazovno naći radnike, kako za poslove u sklopu terminala, tako i kada je riječ o poslovanju skladišta. Kakva je saradnja s obrazovnim ustanovama i državnim institucijama po tom i drugim pitanjima?
“Za sada se ne može reći da smo imali velikih problema pri zapošljavanju ljudi. Mislim da je vrlo važno imati standarde kao poslodavac, a to nije samo plata, nego ukupni uslovi za rad i onda se može pronaći stručna radna snaga. Svi se nadamo da će sve više ulaganja i razvoja takođe privući naše ljude da se vrate i rade u Hrvatskoj.”
Izvor: scm.hr
