Izvor fotografije: Shutterstock.com
Evropa i dalje uvozi velike količine ruskog gasa. Evropski ministri se sada sastaju u Luksemburgu kako bi procijenili situaciju sa gasom za predstojeću zimu, posebno u svjetlu isteka ključnog sporazuma o tranzitu gasa između Ukrajine i Rusije 31. decembra 2024. Trenutno energetska bezbjednost nije ugrožena, ali neočekivane promjene na tržištu bi mogle izazvati nestašice.
EU takođe pokušava pronaći dodatne dobavljače prirodnog gasa i LNG-a na globalnom tržištu, uz suočavanje sa visokim cijenama prirodnog gasa. Iako je potreba da se smanji zavisnost od ruskih hidrokarbona jasna, realizacija tog cilja je još daleko. Istovremeno, zabrinjava nastavak uvoza ruskog gasa, posebno preko takozvane “tamne flote”, što je problem za Brisel i pristalice Ukrajine. Pritisak raste, posebno zbog isteka sporazuma o tranzitu gasa između Ukrajine i Rusije, ali mnogi evropski političari ne djeluju dovoljno odlučno. I dalje se ruski LNG uvozi u Evropu, i to na istorijski visokim nivoima. Unutar Brisela se spekuliše o mogućem dogovoru između Rusije i Ukrajine ili uključivanju treće strane, poput Azerbejdžana, u popunjavanje gasovoda od 2025. godine.
Poseban pritisak dolazi iz Austrije, Slovenije i Mađarske, zemalja koje su i dalje zavisne od ruskog gasa kroz ukrajinski tranzitni sistem. Razmatra se zamjena ruskog gasa gasom iz Azerbejdžana, ali kapacitet azerbejdžanskih gasovoda je ograničen. To bi izazvalo političke kontroverze, a indirektno bi podržalo stabilnost ruskih proizvodnih kapaciteta.
Evropski lideri takođe vrše pritisak na Ukrajinu. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je prošlog mjeseca da je “odluka o tome kako upravljati gasovodom ukrajinska odgovornost,” što je izazvalo nezadovoljstvo u Kijevu, jer se time sugeriše pritisak na Ukrajinu da postigne dogovor sa Rusijom. Iako političari u Briselu tvrde da Evropa može preživjeti bez ruskog gasa, stvarnost je složenija. Gasna skladišta su skoro puna, ali ta zaliha nije dovoljna za čitavu zimu, već samo kao rezerva za nedostatke u svakodnevnom snabdijevanju.
Pritisak raste jer članice EU poput Francuske i baltičkih zemalja pozivaju na strože izvještavanje o uvozu ruskog LNG-a. Ova stroža pravila bi mogla smanjiti uvoz ruskog gasa, fokusirajući se na identitet uvoznika, a očekuje se da će pravila stupiti na snagu do marta 2025. godine. Operateri LNG terminala biće obavezni da prijave podatke o udjelu ruskog LNG-a u isporukama.
U međuvremenu, Mađarska ponovo pokušava da djeluje samostalno. Mađarski ministar spoljnih poslova Sijarto izjavio je da Budimpešta pregovara sa ruskim energetskim gigantom Gazprom-om o dodatnim isporukama gasa za 2025. godinu. Mađarska je već potpisala memorandum o razumijevanju sa Gazprom-om o mogućnosti povećanja isporuka ruskog gasa. Ovo bi moglo dovesti do nove konfrontacije između Mađarske i Brisela u narednim mjesecima.
Izvor: oilprice.com
