Izvor fotografije: Shutterstock.com
U svom najnovijem izvještaju, International Energy Organization (IEA) analizira moguće scenarije za budućnost tržišta nafte. Prema brokerskoj firmi Gibson, jedan od ovih scenarija izdvaja se kao najrealističniji — Scenario deklarisanih politika, koji analizira aktuelne tržišne podatke, tehnološke troškove i globalne politike.
U ovom scenariju očekuje se da će globalna potražnja za naftom dostići vrhunac prije 2030. godine, dostižući 102 miliona barela dnevno (isključujući biogoriva), što je suprotno prognozi OPEC-a, koji ne vidi vrhunac potražnje u skorije vrijeme. Potražnja u sektoru transporta ostaće jaka, ali se predviđa smanjenje potrošnje u oblasti grijanja i elektroenergetike.
Od 2030. godine potražnja će početi postepeno opadati, te se procjenjuje da će do 2050. dostići oko 93,1 miliona barela dnevno. Između 2030. i 2050. godine očekuje se najveći pad potražnje u Sjevernoj Americi i Evropi, dok će rasti u Južnoj Americi, Africi, Bliskom Istoku i Evroaziji. U Aziji se očekuje da će potražnja ostati na sličnom nivou.
Istovremeno, predviđa se da će se proizvodnja nafte smanjiti za 14 miliona barela dnevno do 2050. godine, pri čemu su Latinska Amerika i Bliski Istok izuzeci. Takođe, očekuju se značajne promjene na globalnom tržištu rafinacije. U Evropi, zbog smanjene potražnje za drumskim prevozom, predviđa se pad proizvodnje za otprilike 4,3 miliona barela dnevno između 2023. i 2050. godine. Manje smanjenje očekuje se u Sjevernoj Americi, dok se za Latinsku Ameriku očekuje porast potražnje, što može predstavljati priliku za izvoznike nafte iz Zaliva SAD-a. Povećana potražnja u afričkim zemljama takođe može pružiti prilike za izvoznike.
Zaključujući, kako naglašava Gibson, izvještaj IEA potvrđuje da će tržište nafte proći kroz transformaciju u narednim godinama. Ipak, ova transformacija neće biti jednaka u svim regionima, što znači da će uloga tankera ostati ključna za decenije koje dolaze.
Izvor: naftikachronika.gr
