Izvor fotografije: Shutterstock.com
Kako se pomorska industrija suočava sa sve strožim regulatornim zahtjevima za smanjenje emisija i poboljšanje energetske efikasnosti, brodari sve više traže praktična rješenja kako bi ispunili obaveze koje propisuje IMO. Prema kompaniji AkzoNobel, jedno od efikasnih i lako dostupnih rješenja je primjena visokokvalitetnih antivegetativnih premaza.
Na sajmu Nor-Shipping 2025, koji je održan od 2. do 6. juna u Oslu, Norveška, Trevor Solomon, menadžer za poslovni razvoj u kompaniji AkzoNobel, govorio je u video intervjuu o tome kako ambiciozni ciljevi IMO-a za dekarbonizaciju podstiču brodarske kompanije da optimizuju rad brodova i smanje emisije ugljen-dioksida.
CII (Carbon Intensity Indicator) mjeri operativnu ugljeničnu intenzivnost brodova, dok EEXI (Energy Efficiency Existing Ship Index) procjenjuje energetsku efikasnost postojećih plovila. Ispunjavanje ovih standarda zahtijeva stalno unapređenje performansi brodova, smanjenje potrošnje goriva i kontrolu emisija.
Solomon je naglasio značajnu ulogu antivegetativnih premaza u pomaganju brodovima da ispune ove zahtjeve. „Jedan od najlakših načina na koji brodarske kompanije mogu da ostvare napredak ka ispunjavanju CII i EEXI zahtjeva je primjena visokokvalitetnih antivegetativnih premaza. To je vjerovatno najjednostavnije i najisplativije rješenje“, rekao je Solomon.
Antivegetativni premazi visokih performansi održavaju glatku površinu trupa, smanjujući nakupljanje organizama i otpor pri plovidbi. To direktno doprinosi boljoj efikasnosti potrošnje goriva i nižim emisijama tokom čitavog perioda između dva remonta.
Solomon je dodao: „To se postiže održavanjem glatkog i efikasnog trupa, čime se dugoročno omogućava kontrola emisija i troškova tokom čitavog perioda do sljedećeg dry doka.“
U intervjuu je istaknuto i sve veće korišćenje digitalnih alata za praćenje i predviđanje performansi premaza. Na primjer, AkzoNobel-ova platforma Intertrac Vision kombinuje velike podatke o radu broda i uslovima okoline, pružajući korisnicima uvid u realnom vremenu i mogućnost predviđanja performansi.
„Ovaj sistem je bio vodeći na tržištu kada smo ga lansirali prije više od deset godina“, naveo je Solomon. „Naši korisnici su tada prvi put mogli da modeluju i predvide kako će naši premazi funkcionisati i kako će izgledati performanse njihovih brodova u budućnosti.“
Kao primjer je naveo istraživanje sprovedeno na VLCC brodu, gdje je Intertrac Vision predvidio gubitak brzine manji od 1,5 odsto tokom ciklusa između dva remonta. „Analizom podataka sa broda uspjeli smo da dokažemo da je ta procjena bila tačna“, objasnio je.
Govoreći o budućnosti, Solomon je naglasio da će efikasnost trupa ostati jedan od ključnih faktora u procesu dekarbonizacije i prelaska na alternativna goriva.
„Amonijak, e-LNG, vodonik, sve su to skupa goriva. Ako nemate efikasan trup, vaši troškovi će biti još veći“, rekao je.
Takođe je ukazao na očekivane izmjene IMO-ovih smjernica za biofouling, koje bi, prema procjenama, mogle postati obavezne regulative do 2029. ili 2030. godine, što će zahtijevati češće i rigoroznije inspekcije.
„Efikasnost trupa, uz redovne inspekcije i češće aktivnosti kao što je čišćenje trupa, postaće veoma važan segment, i upravo na tom polju industrija će intenzivno raditi u narednim godinama“, zaključio je Solomon.
Izvor: Safety4Sea
