Izvor fotografije: nui7711 / Shutterstock.com
Kina tiho razvija alternativne rute za izvoz robe prema Evropi, bez prolaska kroz Južno kinesko more, kako bi izbjegla napetosti sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima u regionu. Planinski grad Chongqing prerastao je u glavno čvorište kopnene trgovinske rute koju neki posmatrači već upoređuju s novim Sueckim kanalom. Rutu opslužuju teretni vozovi velikih brzina, a očekuje se da će postati najvažnije logističko središte Azije. Kako prenosi Euronews, a prema pisanju lista South China Morning Post, Chongqing se vrlo brzo nametnuo kao strateška tačka kineske trgovačke mreže, a model grada – ako nastavi bilježiti uspjeh – mogao bi podstaći vladu na slična ulaganja i u zapadnom dijelu zemlje.
Svaki dan Chongqing upravlja stotinama pošiljki, povezujući zemlje jugoistočne Azije poput Vijetnama i Singapura s evropskim državama, uključujući Njemačku i Poljsku, zahvaljujući mreži brzih teretnih vozova. Dostava kopnenim putem traje deset do dvadeset dana kraće od tradicionalnih pomorskih pravaca i znatno olakšava carinske procedure. Uvođenje brzog voza ASEAN 2023. skratilo je vrijeme transporta između Hanoja i Chongqinga na svega pet dana, nakon čega roba Evropu doseže za manje od dvije nedjelje.
Uz strateški položaj, Chongqing je i proizvodna sila: ondje se izrađuje otprilike trećina svjetskih prenosnih računara, grad je jedno od glavnih središta proizvodnje električnih automobila te izvozni centar za četvrtinu kineske automobilske proizvodnje.
Neki analitičari smatraju da motivi Kine nijesu samo logističke prirode, već i geopolitičke. Trgovinski rat sa Sjedinjenim Državama tokom mandata predsjednika Donalda Trumpa pokazao je rizike zavisnosti od međunarodnih pomorskih pravaca pod zapadnim uticajem, poput Sueckog kanala te Hormuškog i Malajskog moreuza. Pandemija koronavirusa dodatno je ogolila ranjivost pomorskih lanaca snabdijevanja.
S obzirom na rat u Ukrajini i zapljene dijela kineskih pošiljki 2023, prolazak kroz Rusiju postao je rizičniji, iako je bilateralna trgovina dviju zemalja 2024. dostigla 240 milijardi eura. Zbog toga Peking sve snažnije razvija takozvani Srednji koridor preko Kazahstana i Kaspijskog mora, kako bi zaobišao i Rusiju i pomorske moreuze. Ipak, izazovi su brojni: od carinskih zastoja, visokih troškova i slabe infrastrukture do pitanja finansijske održivosti. Mnoge rute, posebno unutar Inicijative Pojas i put, oslanjale su se na državne subvencije kako bi postale dostupnije izvoznicima.
Izvor: poslovni.hr
