Izvor fotografije: Shutterstock.com
Fokus na podvodnu buku koju proizvodi brodski saobraćaj posljednjih godina značajno je porastao. Zbog toga je MO odlučio da poveća svijest o ovom problemu kroz ažurirane, za sada neobavezne smjernice, koje imaju za cilj da prate uticaj podvodne buke i procijene efikasnost različitih mjera za njeno smanjenje.
Na 10. zasjedanju Sub-Committee on Ship Design and Construction (SDC), održanom u Londonu od 22. do 26. januara, jedno od ključnih pitanja bilo je podvodna buka, čiji negativni efekti na morski ekosistem sve više zahtijevaju pažnju i konkretne akcije.
IMO je revidirao smjernice (MEPC.1/Circ.906, 2023) koje obuhvataju dizajn, gradnju, modifikacije i eksploataciju brodova, a mogu se primijeniti na sve tipove plovila. Preporučuje se da vlasnici i projektanti već u ranoj fazi dizajna planiraju upravljanje bukom, dok se za postojeće brodove savjetuje primjena mjera u onoj mjeri u kojoj je to izvodljivo. Ovakav pristup može poboljšati operativnu efikasnost, smanjiti troškove goriva i istovremeno omogućiti industriji da pokaže posvećenost održivom razvoju.
Prve IMO smjernice o podvodnoj buci objavljene su još 2014. godine, ali nisu naišle na široku primjenu, zbog čega je 2023. uvedena revidirana verzija. Istovremeno je pokrenuta trogodišnja faza prikupljanja iskustava (EBP), koja traje do 2026, a može biti produžena za dodatne dvije godine. Tek nakon toga IMO će razmatrati eventualne nove izmjene.
Na sastanku SDC 10 posebno je istaknuta studija Univerziteta u Southamptonu koja pokazuje povezanost mjera energetske efikasnosti brodova i smanjenja podvodne buke. Globalni nivo URN-a raste u prosjeku 3 decibela po deceniji, a brodarstvo je prepoznato kao glavni uzrok, naročito u Arktiku. Ipak, studija naglašava da energetski efikasni brodovi proizvode manje buke, a oko 28% svjetske flote već koristi uređaje koji poboljšavaju efikasnost propulzije i istovremeno smanjuju buku. Procjenjuje se da bi do 2050. godine mjere energetske efikasnosti mogle da obezbijede 32% ukupnog napretka u dekarbonizaciji, a istovremeno značajno utiču na smanjenje nivoa podvodne buke.
BIMCO već duže vrijeme ukazuje na ove sinergije, navodeći da brojne mjere smanjuju buku za prosječno 5 decibela, a neke čak i do 10 decibela. Ciljevi Fondacije Okeanos predviđaju smanjenje od 3 decibela u narednih 10 godina i 10 decibela u naredne tri decenije, što se, prema studiji, smatra dostižnim.
Ipak, jasno je naglašeno da, ukoliko industrija ne pokaže spremnost da primjenjuje smjernice na dobrovoljnoj osnovi, IMO bi nakon 2026. mogao uvesti obavezne mjere.
Podvodna buka ne znači samo gubitak energije i prijetnju morskim sisarima, već i strukturni rizik zbog vibracija propelera i dodataka trupu. Sve više tehnologije, bolja dostupnost podataka i napredne analize sada omogućavaju preciznije procjene uticaja.
Revidirane smjernice IMO-a predstavljaju važan korak ka obezbjeđivanju najboljih raspoloživih alata za smanjenje podvodne buke i njihovu integraciju s mjerama energetske efikasnosti, dok pritisak međunarodne zajednice jasno poručuje: ili će brodarska industrija sama djelovati, ili će se suočiti sa obaveznim regulativama.
Izvor: bimco.org
