Izvor fotografije: IMO
Nakon oštre kritike administracije Donalda Trumpa na račun okvira IMO-a za postizanje neto-nulte emisije gasova sa efektom staklene bašte, sve više predstavnika iz pomorske industrije predlaže da se uslovi tog sporazuma ublaže. Okvir je privremeno usvojen prije pet mjeseci tokom sjednice Odbora za zaštitu morskeokoline (MEPC 83).
U četvrtak je grupa velikih brodovlasnika objavila da želi izmjene postojećeg teksta i izrazila duboku zabrinutost zbog trenutnog sadržaja sporazuma. Među potpisnicima su Bahri, Frontline, Capital Group, TMS, Dynagas, Gaslog, Hanwha Shipping, Angelicoussis Group i Stolt Tankers.
U zajedničkom saopštenju za Reuters naveli su: „Smatramo da IMO okvir za neto-nultu emisiju, u ovom obliku, neće djelotvorno doprinijeti dekarbonizaciji pomorske industrije”, dodajući da je potrebno uvesti realistične izmjene prije nego što se razmotri njegovo konačno usvajanje.
Nezavisno od toga, klasifikaciono društvo DNV je predložilo da se revidiraju uslovi sporazuma kada je riječ o upotrebi tečnog prirodnog gasa (LNG), koji je trenutno najpopularnija alternativa brodskom gorivu. Kako navode, dostupnost goriva sa stvarno nultom emisijom je niska, a proizvodni projekti koji bi trebalo da ga obezbijede suočavaju se sa ozbiljnim izazovima. Generalni direktor DNV-a, Knut Orbeck-Nilssen, pozvao je na pragmatičan pristup i veću toleranciju prema LNG-u unutar IMO okvira za neto-nultu emisiju.
Sa druge strane Atlantika, Američki biro za brodove (ABS) je otišao korak dalje, predlažući da se cijeli proces pauzira kako bi se detaljno razmotrili svi aspekti predloženog okvira.
Predsjednik i izvršni direktor ABS-a, Christopher J. Wiernicki, nedavno je izjavio da postizanje neto-nulte emisije u brodarstvu do 2050. godine izgleda kao neizvjesna karta.
Iako postoji značajan skepticizam, koalicija Getting to Zero, koju čine kompanije poput Maersk-a, NYK-a, Fincantieri-ja, Gard-a, CMB.Tech-a, Bureau Veritas-a i Lloyd’s Register-a, apelovala je na IMO da usvoji okvir u sadašnjem obliku. U saopštenju navode: „Svaka godina odlaganja samo će dovesti do dodatnih kašnjenja u budućnosti, jer će postojeći projekti biti obustavljeni, a planiranje morati da krene ispočetka. Nedostatak globalnog regulatornog okvira povećaće troškove tranzicije na duži rok, troškove koje će snositi industrija, države i krajnji potrošači.”
Međutim, ukupni politički kontekst se značajno promijenio od kada je IMO prvi put zakoračio ka regulisanju emisija ugljen-dioksida prije devet godina. U Vašingtonu su mjere za smanjenje emisija izgubile političku podršku, a slični otpori javljaju se i u Evropi. Francuska, koja je ranije bila među vodećim zagovornicima klimatskih akcija i ključni pokrovitelj Pariskog sporazuma, sada tiho zagovara usporavanje procesa usvajanja klimatskih ciljeva za 2040. godinu, navodi Politico. Ključno glasanje o ciljevima planirano za 18. septembar otkazano je prošle nedjelje, nakon što su Francuska i Njemačka zatražile odlaganje, što je u potpunoj suprotnosti sa stavovima koje su te zemlje imale prethodnih godina.
Izvor: The Maritime Executive
