Izvor fotografije: Shutterstock.com
Nakon sedam godina plovidbe bez signala, iranski brodovi za prevoz nafte iznenada su ponovo aktivirali svoje AIS transpondere, i to gotovo istovremeno. Ova neočekivana promjena dolazi uprkos činjenici da su Ujedinjene nacije 28. septembra ponovo uvele sankcije Iranu, što ovu odluku čini još zagonetnijom.
Od 2018. godine, kada su Sjedinjene Američke Države obnovile sankcije Iranu, većina iranskih tankera plovila je sa isključenim uređajima za automatsku identifikaciju brodova (AIS), kako bi prikrila plovidbe koje bi mogle biti protumačene kao kršenje sankcija. Međutim, u proteklih 48 sati čak 80 odsto flote pod iranskom zastavom emitovalo je signal, prema podacima više nezavisnih izvora, uključujući i platforme kao što su VesselFinder i MarineTraffic.
Iako zvanično objašnjenje ne postoji, neki analitičari smatraju da Iran na ovaj način pokušava da povrati legitimitet u međunarodnoj pomorskoj areni. Dalga Khatinoglu, analitičar za naftu i gas koji piše za Iran International, sugeriše da bi razlog mogao biti i upozorenje SAD da je plovidba bez uključenog AIS uređaja kršenje pravila Međunarodne pomorske organizacije (IMO), što bi dalo osnovu za presretanje iranskih tankera na moru. Khatinoglu takođe ne isključuje mogućnost da je promjena povezana sa zahtjevima Kine, koja kupuje čak 90 odsto ukupnog izvoza iranske nafte.
Ugašeni ili lažirani AIS signali često se dovode u vezu sa prelivanjima nafte sa broda na brod na otvorenom moru. U takvim operacijama od suštinskog je značaja da se stvarna lokacija brodova prikrije ili izmijeni, kako bi se izbjegla pažnja međunarodne zajednice. Međutim, ovakvi manevri dolaze uz visoku cijenu: angažovanje dva broda tipa VLCC za jednu isporuku i dodatno vrijeme transporta koje u prosjeku iznosi deset sedmica po isporuci.
Poređenja radi, direktne isporuke od terminala do terminala traju oko tri sedmice i znatno su jeftinije. Osim dodatnih troškova, Iran je bio prinuđen da nudi naftu uz popuste do 10 odsto po barelu. Povratak konvencionalnom načinu isporuke značajno bi smanjio troškove, pod uslovom da Kina prihvati takav model. Upravo bi iznenadna aktivacija AIS uređaja mogla da ukazuje na to da je Peking dao takve garancije.
U kontekstu trenutne geopolitičke situacije, sa krhkim primirjem u Gazi, očigledno je da Vašington nastoji da stabilizuje Bliski istok kroz šire diplomatske inicijative. I Kina i Iran, čini se, strahuju da bi dodatni američki pritisak mogao uključivati i presretanje iranskih tankera na moru, posebno u trenutku kada se Teheran suočava sa unutrašnjim izazovima i ekonomskom neizvjesnošću.
U tom smislu, otkrivanje identiteta i ruta brodova može predstavljati pokušaj Irana da zaštiti izvoz nafte kao ključni izvor finansiranja, ali i da smanji pravni osnov za zaplijenu brodova na otvorenom moru.
Izvor: maritime-executive.com
