Izvor fotografije: Shutterstock.com
Iako je potvrđeno da se napadi trenutno pauziraju, analitičari upozoravaju da će za povratak brodarskih kompanija u region biti potrebna dodatna uvjeravanja i konkretnije garancije.
Saobraćaj se posljednjih nedjelja blago povećao zahvaljujući smanjenju napada, ali veliki broj brodara i dalje plovi oko Afrike, duž rute oko Rta Dobre Nade, kako bi izbjegli Crveno more i Adenski zaliv.
Sand je dodao da različiti brodari imaju različite nivoe tolerancije na rizik. Neki su povremeno testirali prolaz, poput CMA CGM Zheng He i CMA CGM Benjamin Franklin, koji su u novembru prošli regionom. Međutim, ukupan broj kontejnerskih brodova koji prolaze kroz Suecki kanal nastavlja da opada tokom 2025. godine.
„Tranziti bi mogli da porastu ukoliko se procijeni da je rizik niži, ali malo je vjerovatno da ćemo se uskoro vratiti na nivo iz 2023. godine“, dodao je Sand.
Suecka uprava nedavno je saopštila da se mega kontejnerski brodovi postepeno vraćaju na kanal, što potvrđuje i nedavni prolaz broda CMA CGM Benjamin Franklin.
Ovaj prolaz predstavlja prvo uplovljavanje broda kroz Suecki kanal i moreuz Bab el-Mandeb od 22. oktobra 2023, kada je zbog bezbjednosnih tenzija napustio tu rutu.
Admiral Osama Rabie, predsjednik i izvršni direktor Uprave Sueckog kanala, ocijenio je da je prolazak ovog broda važan signal postepenog povratka najvećih kontejnerskih jedinica u kanal.
Rabie se nedavno sastao i sa danskim ambasadorom u Egiptu, Larsom Bo Møllerom, kao i sa danskom delegacijom u Ismailiji, kako bi razgovarali o budućoj saradnji u pomorskom sektoru. On je pozvao Maersk da postepeno obnovi tranzite kroz kanal, ističući dugo partnerstvo između kompanije i Suecke uprave.
Međutim, ambasador Møller naglasio je da Maersk pažljivo prati bezbjednosne uslove i da će se u potpunosti vratiti na rutu tek kada situacija to dozvoli.
Produženi obilazak oko Rta Dobre Nade, koji brodari sada koriste zbog prijetnji Huti napadima u Crvenom moru, trenutno apsorbuje oko 2 miliona TEU globalnog kontejnerskog kapaciteta i značajno povećava operativna opterećenja za flotu.
Masovni povratak u Crveno more značajno bi smanjio potrebnu plovidbu i mogao bi izazvati nagli pad vozarina, osim ako brodari ne preduzmu drastične mjere poput izuzimanja brodova iz upotrebe, sporije plovidbe, pojačanog slanja brodova u rezališta ili masovnog otkazivanja polazaka.
„Prosječne spot vozarine sa Dalekog istoka ka Sjevernoj Evropi, Mediteranu i istočnoj obali SAD, rutama koje inače prolaze kroz Crveno more, pale su za više od 50% od početka godine. Masovan povratak brodova u Crveno more doveo bi do preplavljivanja tržišta kapacitetom i još nižih vozarina, ne samo na ovim rutama, već na globalnom nivou.“
„Brodari već ulaze u zone gubitaka i očekuje se da će vozarine globalno pasti i do 25% u 2026. godini, čak i bez promjene situacije u Crvenom moru.“
Sand dodaje i da bi i brodari i pošiljaoci tereta morali imati planove za vanredne situacije, jer bi masovan povratak doveo do velikih poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja tokom ponovnog uspostavljanja redovnih servisa kroz Suecki kanal.
„Mnogo je pitanja bez odgovora, ali uticaj masovnog povratka na Crveno more bio bi ogroman i za brodare i za pošiljaoce tereta“, upozorio je Sand.
Izvor: Shipping Telegraph
