Izvor fotografije: Shutterstock.com
Nautički turizam nalazi se u periodu snažnih globalnih promjena. Konkurencija raste, tehnologija napreduje ogromnim koracima, a gosti postaju zahtjevniji nego ikad prije. Renata Marević, novoizabrana predsjednica Udruženja nautičkog turizma HGK-a i Grupacije marina HGK-a, istakla je na početku razgovora da Hrvatska ima sve preduslove za vodeću ulogu u tom procesu, ali da će to biti moguće samo uz stabilan regulatorni okvir, posebno kada je riječ o produženju koncesija, kao i uz stalna ulaganja u digitalizaciju, bezbjednost, održivost i ljudske resurse.
Šta su najvažniji naglasci ove nautičke godine?
Nautička 2025. godina u Hrvatskoj protekla je u znaku stabilnog, ali neravnomjerno raspoređenog rasta. Marine su ostvarile dobre rezultate, uz blago povećanje fizičkih i finansijskih pokazatelja, uglavnom u skladu sa planovima, kao i uz visok nivo zadovoljstva gostiju. U pojedinim marinama zabilježen je manji pad tranzitnih noćenja, uglavnom kao posljedica poremećaja u čarter-sektoru, ali ti pomaci nijesu narušili ukupnu stabilnost poslovanja. Jasno je da potražnja za kvalitetnim vezovima i sigurnim okruženjem nastavlja da raste, a gosti sve više cijene profesionalne procese, dostupnost osoblja, tehnološke standarde i ukupni doživljaj boravka u marini.
Iza te pozitivne slike, međutim, stoji realnost koja zabrinjava sve veći broj koncesionara — činjenica da većina hrvatskih marina ulazi u završni ciklus koncesionih ugovora. Kako brojnim marinama rok ističe za pet do šest godina, dugoročno planiranje postaje izuzetno otežano. U svijetu marina to je izuzetno kratak period, jer svaka ozbiljna investicija — u rekonstrukciju gatea, modernizaciju energetskih sistema, digitalne platforme ili bezbjednosnu opremu — ima višegodišnji investicioni horizont. Zbog nedostatka pravne sigurnosti dio ulaganja već sada se odgađa ili smanjuje, što stvara svojevrsni razvojni vakuum. Ako se pitanje koncesija ne riješi na vrijeme, posljedice neće osjetiti samo marine, već i destinacija u cjelini, jer marina ostavlja prvi i posljednji utisak na nautičkog gosta i predstavlja ključnu infrastrukturu za raspodjelu turističkog prometa duž cijele obale.
Paralelno sa tim, čarter-sektor je ovu godinu dočekao u znatno zahtjevnijem okruženju. Iako potražnja, posebno u luksuznom segmentu, ostaje solidna, tržište je opterećeno strukturnim neravnotežama. Flote u Evropi i Hrvatskoj posljednjih godina rasle su brže od potražnje, a konkurencija na Mediteranu postala je izuzetno intenzivna. Gosti rezervišu kasnije nego ikad prije i imaju veoma visoka očekivanja. Posebno je izazovan srednji segment ponude, u kojem se susreću visoki operativni troškovi, povećana ponuda plovila i snažan pritisak na cijene. To od operatora zahtijeva da brže nego ikad modernizuju svoje sisteme rezervacija, unaprijede korisničku podršku i više ulažu u edukaciju posada.
Dodatni izazov za cijeli sektor je nedostatak stručne radne snage, koja može na autentičan način predstaviti destinaciju, obezbijediti bezbjednost plovidbe i pružiti vrhunski doživljaj. U takvom okruženju postaje jasno koliko su marine i čarter međusobno povezani i koliko je važno njihovo usklađeno djelovanje.
Očekivanja od nautičke 2026. godine
Ulazak u sezonu 2026. donosi umjereni optimizam, jer interesovanje za Hrvatsku kao sigurnu i atraktivnu nautičku destinaciju ostaje visoko. Ipak, sektor je u osjetljivoj poziciji. Neizvjesnost u vezi sa trajanjem koncesija direktno utiče na spremnost marina da ulažu u infrastrukturu, inovacije i razvoj usluga. Istovremeno, konkurencija u okruženju nikada nije bila jača. Italija sprovodi izuzetno ambiciozan investicioni ciklus u nove i modernizovane marine, dok Grčka i Turska intenzivno šire kapacitete i unapređuju kvalitet usluge. Zemlje istočnog Mediterana i Bliskog istoka uvode nove nautičke koncepte koji povezuju luksuz, održivost i vrhunsku tehnologiju.
Globalni trendovi jasno pokazuju da „marina budućnosti“ više nije samo siguran vez sa kvalitetnom infrastrukturom, već digitalno upravljani sistem koji prati potrošnju resursa, komunicira sa vlasnicima plovila u realnom vremenu, analizira rizike, vodi računa o ekološkom otisku i istovremeno gostima pruža brzo, intuitivno i personalizovano iskustvo. Hrvatska ima veliki potencijal da bude među predvodnicima takvog modela, ali samo uz stabilan regulatorni okvir i kontinuitet ulaganja. Važno je i to da nagli rast cijena može narušiti osjetljivu ravnotežu potražnje, posebno u segmentu dugoročnih korisnika. Razvoj mora ići ka većem kvalitetu, ali odgovorno i promišljeno.
Mediteran i globalna konkurencija
Iako se Mediteran i dalje smatra prestižnom globalnom pozornicom za luksuznu nautiku, brojna tržišta van Evrope razvijaju se izuzetno brzo. Australija i Novi Zeland postavljaju nove standarde održivosti, Sjedinjene Američke Države i Kanada ulažu u pametne marine nove generacije, dok Karibi i zemlje Bliskog istoka snažno diverzifikuju svoju ponudu i privlače goste visoke platežne moći.
Poseban rast bilježi azijsko tržište. Kina, Japan i zemlje jugoistočne Azije ulažu u savremenu infrastrukturu, tehnološki napredne marine i sofisticirane servise. To potvrđuje i odluka da se Svjetska konferencija marina ICOMIA 2027. održi u Šangaju, gradu koji postaje jedno od središta budućih globalnih trendova. U tom kontekstu, jasno je da Mediteran, i Hrvatska u njemu, mora održati tempo razvoja kako bi ostao relevantan i poželjan.
Tehnologija i iskustvo plovidbe
Savremene marine danas koriste sisteme koji kontrolišu potrošnju energije i vode, prepoznaju neskladna stanja na plovilima i infrastrukturi, prate vremenske uslove, stanje plovila u realnom vremenu, detektuju požare u ranoj fazi i omogućavaju preventivno djelovanje. Vještačka inteligencija pomaže u planiranju resursa, procjeni rizika, povećanju bezbjednosti i optimizaciji operacija. Gosti očekuju jednostavnost i brzinu — od digitalnog check-ina i automatske rezervacije veza do personalizovanih obavještenja i integrisanih aplikacija koje objedinuju sve usluge na jednom mjestu. Pametna marina postaje standard, a ne dodatna vrijednost.
Šta danas znači luksuz u nautici?
Luksuz se sve manje mjeri materijalnim elementima, a sve više kvalitetom iskustva. Gosti traže privatnost, bezbjednost, personalizovan pristup, povezanost sa lokalnom zajednicom i osjećaj da doprinose očuvanju prostora u kojem borave. Hrvatska, sa svojom autentičnom obalom, lokalnim zajednicama, tradicijom i jedinstvenom gastronomijom, ima snažnu osnovu za takav pristup.
Marine se sve više transformišu iz tehničkih lučkih objekata u cjelovite centre boravka na moru, sa hotelskim, gastronomskim, wellness i rekreativnim sadržajima. U tom modelu poslovanja međunarodni sertifikati poput Golden Anchor i Clean Marina dobijaju poseban značaj. Savremeni nautičar ne mora biti klasični luksuzni gost, ali plovidbu doživljava kao životni stil i spreman je da ulaže u bezbjednost, pouzdanost i autentično iskustvo mora.
Izvor: pogled.hr
