Izvor fotografije: shutterstock
Američka blokada Ormuskog moreuza stupila je na snagu u ponedjeljak, 13. aprila, u 18 časova po lokalnom vremenu u Zalivu, odnosno u 10 časova po istočnoameričkom vremenu.
Više od 15 ratnih brodova američke ratne mornarice raspoređeno je u regionu radi sprovođenja pomorske blokade, navode zvaničnici.
Blokada će se sprovoditi nepristrasno prema brodovima svih država koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i obalnih područja, obuhvatajući zone kako unutar Persijskog zaliva, tako i u Omanskom zalivu.
Brodovi koji plove ka lukama koje nisu u Iranu ili iz njih neće biti zaustavljani. To znači da domaći pomorski saobraćaj Omana između poluostrva Musandam i ostatka zemlje neće biti pogođen. Takođe, ni brodovi koji nisu povezani sa Iranom, a odluče da nastave plovidbu kroz Zaliv prema drugim destinacijama, neće biti predmet intervencije, ukoliko procijene da je plovidba bezbjedna.
Centralna komanda SAD izdaće obavještenja pomorcima prije početka operacije, sa detaljnim rutama i procedurama koje treba pratiti. Pomorcima je savjetovano da uspostave kontakt sa američkim pomorskim snagama putem radio-kanala 16 prilikom plovidbe kroz Omanski zaliv i prilaze Ormuskom moreuzu.
Američke pomorske snage koje sprovode blokadu mogu biti izložene prijetnjama od strane Irana, uključujući napade dronovima i raketama. S obzirom na to da je većina površinskih borbenih plovila iranske mornarice i Revolucionarne garde onesposobljena, potencijalna prijetnja sa mora mogla bi dolaziti od brzih napadnih plovila i manjih čamaca.
Sposobnost presretanja i odgovora na ovakve napade biće ključni dio operativnog plana američke komande. Za sada nema naznaka da će blokada biti praćena širim obnavljanjem vazdušnih napada na Iran, iako postoji rizik da bi pojedinačni incidenti mogli dovesti do eskalacije i šireg sukoba.
Nema potrebe da se operacije presretanja odvijaju u dometu iranskih sistema napada, pa bi bezbjednije rješenje bilo njihovo sprovođenje dublje u Omanskom zalivu i Arapskom moru, čime bi se smanjio rizik od eskalacije. Očekuje se i da postoji plan za plasman zaplijenjene ili zaustavljene nafte nazad na tržište, kako bi se održalo snabdijevanje bez finansijske koristi za Iran. Već je zabilježen slučaj tankera povezanog sa Iranom, Rich Starry, koji je pod sankcijama i koji se okrenuo nazad kako bi izbjegao mogućnost ukrcavanja američkih snaga.
Paralelno sa blokadom, ali ne nužno odmah, očekuje se pokretanje operacija uklanjanja mina u moreuzu.
Odgovor Irana na blokadu prilično je predvidiv. Umjesto reagovanja na svaki pojedinačni incident na moru, za šta trenutno nema dovoljne kapacitete na većim udaljenostima, Iran bi mogao proširiti napade na infrastrukturne ciljeve u državama Zaliva. Državni medij IRIB već je upozorio da će Iran odgovoriti napadima na luke susjednih zemalja, uz poruku da pristup lukama u regionu mora biti omogućen svima ili nikome.
Države Savjeta za saradnju u Zalivu već računaju na takav razvoj događaja. Dio njih ovakve rizike vidi kao cijenu ponovnog otvaranja plovnog puta od ključnog značaja za njihove ekonomije. Pored priprema za mogući odgovor Irana, države Zaliva bi mogle biti blizu granice dosadašnje uzdržanosti i moguće je da već razrađuju sopstvene odgovore na eventualno pojačanu iransku agresiju.
Izvor: maritime-executive.com
