Izvor fotografije: Oliver Hoffmann / Shutterstock.com
Hapag-Lloyd za sada neće nastaviti plovidbu kroz Ormuski moreuz, s obzirom na to da je situacija i dalje napeta.
Prema stavu kompanije, dok god postoji opasnost od mina, prolaz nije bezbjedan, a dodatni problem predstavlja i otežano pribavljanje osiguranja za takve rute.
Iako Hapag-Lloyd nema brodove u iranskim lukama i nova blokada ga ne pogađa direktno, jer se njihovi brodovi nalaze na sidrištima u području Persijskog zaliva, portparol kompanije navodi da će se i dalje uzdržavati od prolaska kroz moreuz.
Poruka kompanije je jasna: nema plovidbe bez osiguranja.
Portparol Hapag-Lloyda izjavio je za njemački list Bild da kompanija sigurno neće biti među prvima koji će proći, naglašavajući da su zdravlje i bezbjednost pomoraca apsolutni prioritet.
Direktor za korporativne komunikacije Nils Haupt izjavio je da će u narednim danima biti jasnije u kom pravcu će se situacija razvijati.
Kompanija pažljivo prati i napredak operacija uklanjanja mina. Američki predsjednik je tokom vikenda saopštio da su američke snage počele pripreme za uklanjanje mina u moreuzu 11. aprila, dok su dva razarača sa navođenim projektilima sprovodila operacije.
Kako ističu iz kompanije, riječ je o složenoj situaciji, a njihovi brodovi će kroz moreuz prolaziti tek kada bezbjednost bude u potpunosti potvrđena. U međuvremenu, posade raspolažu dovoljnim zalihama vode i hrane u slučaju dužeg zadržavanja u području.
Pregovori održani tokom vikenda u Islamabadu završeni su bez dogovora, pri čemu su američki zvaničnici, predvođeni potpredsjednikom JD Vanceom, optužili Iran zbog odbijanja da odustane od nuklearnog programa, dok je Teheran naveo da se suočio sa maksimalističkim zahtjevima i blokadom.
Ovakav ishod dodatno je umanjio nade za okončanje sukoba, koji je već doveo do rasta cijena nafte, povećanja inflacije i dodatne nestabilnosti globalne ekonomije.
Američka vojska saopštila je da će od 13. aprila preuzeti kontrolu nad pomorskim saobraćajem prema iranskim lukama i iz njih, uspostavljanjem blokade.
Upozoreno je i da će svako iransko brzo napadno plovilo koje se približi blokadi biti odmah neutralisano.
Američka pomorska blokada iranskih luka stupila je na snagu nakon neuspješnih pregovora u Pakistanu. Prema ocjenama analitičara, cilj blokade je da se izvrši dodatni pritisak na Iran kako bi u potpunosti otvorio Ormuski moreuz i pristao na trajni mirovni sporazum.
Blokada se posmatra kao sredstvo pritiska kojim se Iran nastoji vratiti za pregovarački sto pod povoljnijim uslovima.
Ubrzo nakon njenog uvođenja, američki predsjednik ponovio je upozorenje da će iranski brodovi koji se približe blokadi biti uništeni brzim i odlučnim napadom.
Portparol kineskog Ministarstva spoljnih poslova Guo Jiakun izjavio je da je Kina spremna da sarađuje sa drugim državama kako bi se očuvala globalna energetska bezbjednost i stabilnost lanaca snabdijevanja.
Britanski premijer Keir Starmer upozorio je da zatvaranje Ormuskog moreuza ima ozbiljne posljedice i naglasio da je ponovno pokretanje globalne plovidbe ključno za ublažavanje pritiska na troškove života.
Prema dostupnim informacijama, Velika Britanija i Francuska planiraju organizaciju samita radi izrade koordinisanog međunarodnog plana za zaštitu pomorskog saobraćaja nakon okončanja sukoba.
Potpredsjednik SAD JD Vance optužio je Iran da blokadom Ormuskog moreuza sprovodi ekonomski terorizam.
U izjavi za Fox News naveo je da će, ukoliko Iran nastavi takve aktivnosti, Sjedinjene Države primijeniti princip po kojem nijedan iranski brod neće napustiti luke.
Govoreći o pregovorima, Vance je naveo da je postignut određeni napredak, ali da je sada odluka na Iranu.
“Postoji zabrinutost da bi zalihe na brodovima mogle početi da se smanjuju”, upozorava čelnik IMO-a
Veliki broj brodova i dalje je blokiran u Persijskom zalivu, dok nove pošiljke ne ulaze u region. Brodari i osiguravajuće kuće ne žele da rizikuju vrijedne brodove i posade u nestabilnim uslovima. Čak i u slučaju smirivanja situacije, biće potrebno vrijeme da se pomorski saobraćaj vrati u normalu.
Veliki dio tereta koji je napustio Zaliv prije eskalacije već je stigao na odredišta, što znači da globalno tržište ulazi u fazu mogućeg smanjenja ponude.
U normalnim okolnostima, kroz Ormuski moreuz svakodnevno prolazi oko 35 odsto svjetske trgovine sirovom naftom, odnosno oko 20 miliona barela, kao i 30 odsto trgovine đubrivima i petina globalnog prometa tečnog prirodnog gasa.
Poremećaji u pomorskoj trgovini već imaju direktne posljedice kako u regionu, tako i šire, uz povećanu ekonomsku nestabilnost u više sektora.
Ujedinjene nacije upozoravaju da prekidi u snabdijevanju đubrivima dodatno pogoršavaju prehrambenu nesigurnost miliona ljudi širom svijeta, uz rast troškova života usljed poremećaja u energetici, transportu i lancima snabdijevanja.
Istovremeno, oko 20.000 pomoraca i dalje se nalazi na brodovima u Persijskom zalivu i suočava se sa sve težim uslovima.
Generalni sekretar IMO-a Arsenio Dominguez upozorio je na rizike, navodeći da nije teško zamisliti situaciju u kojoj se posada nalazi zarobljena na brodu duže od mjesec dana bez mogućnosti plovidbe.
On je istakao da postoji stalna bojazan od smanjenja zaliha, kao i prijetnja napadima na brodove, što direktno ugrožava živote pomoraca.
Izvor: shippingtelegraph.com
