Izvor fotografije: Shutterstock.com
IMEQ Assessment Center predstavio je priručnik za psihološku prvu pomoć namijenjen podršci zapovjednicima i oficirima u upravljanju dobrobiti posade tokom stresnih ili kritičnih situacija na brodu, posebno u područjima visokog rizika kao što je Ormuski moreuz.
Smjernice nude jasan operativni okvir za kratke i strukturisane intervencije na brodu. Fokus je na stabilizaciji posade nakon uznemirujućih događaja, održavanju smirene i efikasne komunikacije rukovodstva, obezbjeđivanju provjerenih informacija kako bi se smanjila neizvjesnost, očuvanju kohezije posade i operativne bezbjednosti, kao i prepoznavanju ranih znakova psihološkog stresa kod pomoraca. Iz organizacije naglašavaju da priručnik nije klinički alat, već praktičan resurs za rukovođenje, posebno prilagođen pomorskim operacijama, sa ciljem da pomogne zapovjednicima i oficirima da odgovore na izazove vezane za ljudski faktor uz očuvanje bezbjednosti, kontrole i kontinuiteta rada broda.
U izradi priručnika učestvovali su brojni akteri iz industrije i medicinskog sektora. IMEQ Assessment Center zahvalio je organizaciji Health4Crew, uz posebno priznanje izvršnoj direktorici Lauri Benzonana za medicinski doprinos. Dodatna zahvalnost upućena je i UK P&I Clubu, kao i Sofiji G., direktorici programa zdravlja posade, i kapetanu Konstantinosu Karavasilisu, regionalnom direktoru za prevenciju gubitaka, čiji su komentari i stručni uvid doprineli finalnoj verziji publikacije.
Ova inicijativa odražava zajedničku posvećenost industrije uključivanju mentalnog zdravlja u bezbjednost i operativne performanse, navodi se u objavi centra na LinkedInu.
Mogući psihološki efekti na brodu
U nedavnom tekstu, pomorski psiholog i izvršna direktorica IMEQ-a Alexandra S. Kaloulis ukazala je da se u pomorskom okruženju geopolitički stres najčešće ispoljava postepeno, a ne naglo. Uobičajene reakcije među pomorcima u takvim uslovima uključuju poremećaje sna, naročito prije prolaska kroz rizične zone, pojačanu anksioznost tokom straže, razdražljivost ili emocionalno povlačenje, pojačanu opreznost nakon bezbjednosnih upozorenja, povećane međuljudske tenzije u posadi, mentalni zamor uz fizički umor, kao i osjećaj krivice zbog zabrinutosti za porodicu.
Priprema za psihološku prvu pomoć
Prema priručniku, cilj jedne PFA intervencije je da se posadi prenesu provjerene informacije, održi smireno i organizovano vođstvo, obezbijedi praćenje i podrška uznemirenim članovima posade, aktiviraju resursi kompanije kada je to potrebno i koordiniraju dalji koraci sa starijim oficirima i upravom na kopnu.
Priprema uključuje potvrdu tačnih informacija o incidentu prije informisanja oficira, kako bi komunikacija bila pouzdana i jasna. Nakon toga slijedi organizovanje posade, ali samo kada je to bezbjedno i bez izazivanja panike, uz održavanje ključnih operacija. Ovakav pristup stvara osnovu za uspješnu intervenciju i obezbjeđuje osjećaj sigurnosti i podrške.
Praktične mjere koje zapovjednici mogu preduzeti
Prema IMEQ-u, psihološka prva pomoć na brodu svodi se na četiri osnovna principa: biti pripremljen, rano uočiti promjene, komunicirati smireno i prepoznati trenutak kada je potrebno uključiti dodatnu pomoć.
- Zapovjednik treba da ostane smiren i prisutan, jer posada često reaguje prema njegovom ponašanju. Važno je održavati kontrolisan ton, biti vidljiv na ključnim mjestima na brodu i redovno komunicirati sa posadom. Smireno vođstvo ne uklanja opasnost, ali sprečava širenje panike.
- Jasna i iskrena komunikacija ključna je u kriznim situacijama. Posadi treba prenijeti ono što je poznato, objasniti koje se mjere preduzimaju i jasno definisati naredne korake. Važno je izbjegavati glasine i lažna uvjeravanja, dok nepoznate informacije treba otvoreno priznati.
- Rano prepoznavanje znakova stresa omogućava pravovremenu reakciju. Potrebno je obratiti pažnju na promjene u ponašanju, poput povlačenja, razdražljivosti, problema sa koncentracijom, grešaka u radu, nesanice ili konflikata među članovima posade.
- Sa članovima posade koji pokazuju znakove uznemirenosti treba razgovarati diskretno i sa poštovanjem. Važno je slušati bez pritiska i fokusirati se na njihove trenutne potrebe, bez insistiranja na detaljima traumatičnih događaja.
- Osnovne potrebe imaju prioritet. Odmor, hidratacija, hrana i kratka pauza često su prvi korak ka stabilizaciji. Takođe je važno smanjiti preopterećenje, ograničiti broj informacija i omogućiti mirno okruženje.
- Kratke tehnike smirivanja mogu pomoći u trenucima panike, kroz jednostavne instrukcije koje vraćaju fokus na sadašnji trenutak. Održavanje rutine, poput redovnih obroka i rasporeda straže, doprinosi osjećaju stabilnosti.
- Sistem međusobne podrške unutar posade može biti od velike pomoći, kao i omogućavanje kratkog kontakta sa porodicom kada je to moguće, jer to značajno smanjuje anksioznost.
- Reakcije na stres treba tretirati profesionalno, uz očuvanje discipline, ali bez ponižavanja ili stigmatizacije. U određenim slučajevima, kada simptomi prelaze okvire koje je moguće kontrolisati na brodu, neophodno je uključiti medicinsku ili stručnu pomoć.
- Prepoznavanje trenutka kada situacija prevazilazi kapacitete posade predstavlja ključnu komponentu odgovornog upravljanja i bezbjednosti na brodu.
Izvor: safety4sea.com
