Izvor fotografije: Capital Maritime
Jedna od najotvorenijih ličnosti u brodarskoj industriji ocijenila je da bi za brodovlasnike bilo bolje da su plaćali naknadu za tranzit kako bi Ormuski moreuz ostao otvoren, umjesto što su mjesecima trpjeli poremećaje izazvane zatvaranjem nakon sukoba u koji su bili uključeni Iran, Izrael i SAD.
Govoreći na TradeWinds Shipowners Forumu tokom Posidonije, osnivač i predsjednik Capital Maritime & Trading Corpa Evangelos Marinakis rekao je da bi praktično rješenje bilo bolje od dugotrajnog zatvaranja jednog od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.
“Moj stav je da smo morali da plaćamo naknadu. Za mene je to bilo mnogo bolje nego da moreuz bude zatvoren”, rekao je Marinakis.
Grčki brodovlasnik otišao je i korak dalje, sugerišući da bi strukturisani sistem plaćanja imao više smisla od troškova koje je brodarstvo već pretrpjelo kroz war risk premije i tržišne poremećaje.
“Ako izračunate koliko smo novca do sada platili za plovidbu u i iz Arabijskog zaliva, ili čak u području Crvenog mora, a da nemamo stvarni rat, bolje je platiti naknadu od 100.000 ili 150.000 dolara, u zavisnosti od veličine tereta ili veličine broda”, rekao je.
Njegovi komentari dolaze u trenutku kada brodovlasnici, čartereri i energetski trgovci procjenjuju šta postepeno ponovno otvaranje zalivskog prolaza znači za tankerska tržišta, nakon više od dva mjeseca ozbiljnih poremećaja.
Marinakis je otkrio da je Capital Maritime izbjegao direktnu izloženost krizi jer nijedan od njegovih brodova nije poslovao u tom regionu u trenutku kada su neprijateljstva eskalirala. To, kako je rekao, nije bila unaprijed donesena strateška odluka, ali kada se sukob intenzivirao, kompanija nije imala namjeru da šalje brodove kroz to područje.
“Ne želimo da plovimo u ratnoj zoni”, rekao je.
Stav grupe dodatno su učvrstile izuzetno snažne zarade od vozarina na drugim tržištima.
Uživamo u veoma dobrim tržištima, naveo je Marinakis, tvrdeći da nema mnogo logike u jurenju dodatnog prinosa izlaganjem brodova i posada povećanim rizicima.
Nema smisla, kada već zarađujete mnogo novca od vozarina, da budete u iskušenju da zaradite još malo”, rekao je.
Iako dio tržišnih učesnika očekuje snažan rast vozarina kada zemlje počnu da obnavljaju iscrpljene strateške rezerve nafte, Marinakis je ponudio odmjereniji pogled.
“Postoje očekivanja”, rekao je, “ali je upozorio da ne treba računati na još jedan dramatičan skok nalik reakciji tržišta viđenoj kada je sukob prvi put izbio.”
“Moje mišljenje je da postoji frustracija. Moramo biti prisutni u tom području. Ali možda nećemo vidjeti vozarine koje imamo na umu, već će to biti nešto što će se graditi postepeno.
On smatra da su se potrošači energije već prilagodili periodu smanjene dostupnosti i viših cijena, zbog čega je vjerovatniji postepen oporavak nego trenutni skok potražnje.”
“Moramo kontrolisati svoja očekivanja i shvatiti da će se poslovanje vratiti u normalu tokom perioda koji je potreban da se zalihe ponovo povećaju na uobičajen nivo”, rekao je Marinakis.
Prvi čovjek Capital Maritimea osvrnuo se i na šire fundamente tankerskog tržišta, ukazujući na starost globalne flote i, prema njegovom mišljenju, kontinuiranu potrebu za zamjenskom tonažom.
“Ako analizirate profil svjetske flote, vidjećete da je ona najstarija u posljednjih nekoliko decenija”, rekao je.
Taj stav stoji iza najnovijeg programa novogradnji Capital Maritimea i strategije obnove tankerske flote. Marinakis je naveo da je kompanija u posljednja tri mjeseca prodala značajan broj polovnih brodova i zamjenjuje ih modernijim jedinicama.
Govoreći o naporima Aponte-Sinokora da kroz velike akvizicije izgradi uticaj na VLCC tržištu, Marinakis je tu strategiju opisao kao briljantan potez.
“Ne postoji ništa u biznisu što možete uraditi u ovoj razmjeri sa tolikom količinom novca”, rekao je.
Pored tržišnih dinamika, Marinakis se više puta vraćao na ono što vidi kao praktične neuspjehe politika oko sankcija i dark fleet brodova.
Smatra da sankcionisani tankeri treba da dobiju podsticaje da direktno odu u rezališta, odbacujući tvrdnje da bi vlasnici time bili nagrađeni.
“Ne pomažemo njima, pomažemo sebi”, rekao je.
Prema Marinakisu, uklanjanje starih i loše održavanih brodova iz službe moglo bi značajno uticati na tržište vozarina, a istovremeno smanjiti ekološke i bezbjednosne rizike.
Grčki brodovlasnik kritikovao je i evropsku politiku sankcija, tvrdeći da su ograničenja više naštetila evropskim ekonomijama nego Rusiji. “Sankcije koje je uvela Evropska unija potpuno su pogrešne”, rekao je.
Neke od najoštrijih komentara Marinakis je uputio na račun nastavka rada neosiguranih i loše održavanih dark fleet brodova u blizini evropskih obala.
“Kako možemo sebi da dozvolimo da ta flota posluje pored obala naših ostrva?”, upitao je.
Uprkos geopolitičkim previranjima, sporovima oko sankcija i stalnoj neizvjesnosti u vezi sa energetskim tokovima, Marinakis je završio širim zaključkom o sve većem strateškom značaju brodarstva.
“Uloga brodarstva u svijetu bila je veoma važna, a danas je važnija nego ikada”, rekao je.
Za vlade usmjerene na energetsku bezbjednost i lance snabdijevanja, poruka je jasna: brodovlasnike treba posmatrati kao partnere, a ne samo kao pružaoce transportnih usluga. Prema Marinakisovom mišljenju, posljednje krize samo su dodatno potvrdile koliko je brodarstvo ključno za funkcionisanje globalne ekonomije.
Izvor: splash247.com
