Izvor fotografije: Devis M / Shutterstock.com
Pododbor III okuplja predstavnike država zastave, država luke i obalnih država kako bi unaprijedio primjenu međunarodnih pomorskih propisa te analizira rezultate obaveznog IMO sistema revizije država članica. Lloyd’s Register izdvojio je nekoliko ključnih zaključaka ovogodišnje sjednice.
Jedna od najvažnijih tema bila je revizija Procedura za Port State Control iz 2025. godine. Iako nijesu obavezne, ove procedure predstavljaju međunarodni standard koji primjenjuju regionalni PSC memorandumi poput Paris MoU-a i Tokyo MoU-a. Za izdanje iz 2027. godine predložene su nove smjernice za inspekcije brodskih mašina i sistema održavanja kako bi se ujednačila praksa PSC inspektora, posebno tokom pregleda mašinskog prostora. Istovremeno se revidiraju i minimalni uslovi za osposobljavanje i kvalifikacije PSC inspektora.
U postupak se uvodi i novi dodatak sa spiskom svih relevantnih IMO instrumenata koje PSC inspektori treba da primjenjuju tokom nadzora, uključujući najnovije propise povezane sa smanjenjem ugljeničnog intenziteta brodova (CII) i Kodeksom upozorenja i indikatora iz 2025. godine. Zbog obima posla konačno usvajanje očekuje se tek na sjednici III 13 tokom 2027. godine, a primjena od početka 2028.
Napreduje i izrada novih HSSC smjernica koje će biti usklađene sa novim IMO propisima, uključujući Hongkonšku konvenciju o reciklaži brodova, nova pravila o pilotskim ljestvama i sistem za sprovođenje daljinskih pregleda. Planirano je uvođenje oznaka kojima će se jasno definisati da li se pojedina stavka pregleda može obaviti na daljinu ili zahtijeva fizičko prisustvo inspektora. Predlaže se sistem oznaka Y (moguć daljinski pregled), N (nije moguć) i C (moguć uz određene uslove).
Važna novost odnosi se i na prenos brodova između država zastave. IMO je završio nacrt izmjena cirkulara MSC/Circ.1140 i MEPC/Circ.424 kojim se uvodi obaveza obavještavanja IMO-a kada brod izgubi upis u registar, a pritom nije registrovan pod novom zastavom. Cilj je da se spriječe situacije u kojima brodovi privremeno plove bez važeće države zastave i unaprijedi razmjena informacija među državama članicama. Predlog će krajem 2026. godine razmatrati Odbor za pomorsku sigurnost (MSC) i Odbor za zaštitu morske sredine (MEPC).
Na sjednici su predstavljene i brojne analize pomorskih nezgoda. Odobreno je izdavanje zbirke od 70 studija slučaja sa praktičnim poukama za brodare, upravitelje, časnike i posade. Posebna analiza kvarova visokopritisnih cilindara pokazala je da je korozija najčešći uzrok njihovog otkazivanja, dok su među ostalim problemima istaknuti nedovoljni pregledi, loše vođena evidencija i neblagovremena zamjena dotrajale opreme.
Pododbor je takođe podržao pokretanje novih IMO aktivnosti kojima će se unaprijediti protivpožarna zaštita na specijalizovanim self-unloading bulk carrierima te izmjene LSA Kodeksa koje se odnose na bezbjedniju upotrebu naduvavajućih prsluka za spašavanje. Istaknuto je da ukapljivanje tereta i dalje ostaje vodeći uzrok ljudskih žrtava na bulk carrierima, dok su nasukavanja i dalje najčešći uzrok potpunog gubitka brodova.
Pokrenuta je i revizija Kodeksa za istraživanje pomorskih nezgoda kako bi se unaprijedio kvalitet, dosljednost i brzina sprovođenja istraga, a završetak tog procesa očekuje se tokom 2028. godine. Paralelno će biti ažuriran i IMO-ov spisak obaveznih brodskih sertifikata i dokumenata, koji će uključivati nove smjernice za elektronske nautičke publikacije i MASS Safety Certificate namijenjen autonomnim brodovima.
Jedna od tema bila je i sveobuhvatna revizija smjernica za primjenu ISM Kodeksa. Naglasak će biti na digitalizaciji, daljinskim auditima, modernizaciji nadzora i prilagođavanju novim organizacionim modelima brodarskih kompanija. Time IMO želi da obezbijedi efikasniju i ujednačeniju primjenu sistema upravljanja sigurnošću u cjelokupnoj svjetskoj pomorskoj industriji.
Izvor: Safety4Sea
