Izvor fotografije: Mundofoto / Shutterstock.com
Na ponovljenoj Skupštini akcionara Luke Kotor zakazanoj za danas, planirana je, između ostalog, promjena Statuta, kojom je predviđeno da Nadzorni organ broji devet članova.
Prema novom zakonu o privrednim društvima, Nadzorni odbor će zamijeniti dosadašnji Odbor direktora koji trenutno ima pet članova.
S takvim planom nijesu saglasni Mirza Krcić, koji je član odbora u ime Opštine Kotor, u čijem vlasništvu je skoro 57 odsto akcija i predstavnik manjinskih akcionara Radomir Rudanović.
Država sa akcijama Fonda PIO i Zavoda za zapošljavanje u vlasništvu Luke učestvuje sa 23,3 odsto, iza zbirnog kastodi računa je 11,4 odsto vlasništva, dok ostatak pripada manjinskim akcionarima, zaposlenima i fizičkim licima.
Zakon predviđa minimum od tri člana za Nadzorni odbor, a jedini je uslov da taj broj bude neparan, bez preciziranja maksimalnog broja.
I Krcić i Rudanović su stava da je to nepotrebno i neprihvatljivo, a Krcić sumnja da se iza toga moguće krije i određena namjera koja bi mogla biti protiv interesa kompanije koja je prošle godine prihodovala blizu sedam miliona eura i ostvarila neto dobit od 1,9 miliona eura.
– Uloga manjinskih akcionara je korektivna i pokušavamo da ukažemo na neke situacije kao što je ova, jer je devet članova Nadzornog odbora za toliku kompaniju apsurdno – kazao je Pobjedi Rudanović.
Krcić je, kao i Rudanović, na sjednici Odbora direktora glasao protiv ove odluke koja će biti predmet odlučivanja na sjutrašnjoj sjednici Skupštine akcionara.
Prethodna je krajem juna odložena zbog nedostatka kvoruma za rad i odlučivanje.
Za donošenje ove odluke potrebna je dvotrećinska većina, a Krcić smatra da nije isključeno da se obezbijedi podrška za ovaj plan.
– Svjesno ili nesvjesno, na ovaj način otvara se prostor da predstavnici državnog kapitala, odnosno manjinski akcionari Fond PIO i Zavod za zapošljavanje imenuju tri člana Nadzornog odbora, dok bi predstavnici manjinskih akcionara okupljenih preko kastodi računa, kao i do sada, imali jednog predstavnika.
U takvoj strukturi dovoljno je da samo jedan od pet predstavnika Opštine Kotor, koji bi bio politički blizak državnim vlastima ,,promijeni stranu“, pa da se odluke donose suprotno interesima opštine Kotor – upozorava Krcić.
Smatra da se dosadašnji model Odbora direktora u kojem je Opština imala tri predstavnika, a Fond PIO i manjinski akcionari preko kastodi računa po jednog, pokazao efikasnim u zaštiti interesa Opštine Kotor u Luci.
– Neozbiljan je prijedlog da Luka Kotor ima devetočlani Nadzorni odbor, uz generalnog direktora kao izvršni organ društva, jer takva organizacija nepotrebno komplikuje sistem upravljanja i povećava bespotrebno troškove finansiranja glomazne uprave firme.
Osim toga, Luka Kotor je i do sada, sa pet članova Odbora direktora, ostvarila izvanredne poslovne rezultate – navodi Krcić.
Sumnja
Postoji, kako naglašava, osnovana sumnja da se na ovaj način pokušava dodatno oslabiti pozicija Luke Kotor i otvoriti prostor za uvođenje stranog partnera koji bi preuzeo upravljanje nad ovim izuzetno značajnim gradskim resursom.
– Dodatnu sumnju budi i to što je nedavno ministar pomorstva Filip Radulović potpisao Memorandum o razumijevanju sa predstavnicima iz Abu Dabi Ports Grupe u vezi s budućom saradnjom koja, između ostalog, predviđa preuzimanje upravljanja kruzing terminalom Luke Kotor.
Očigledno je da su iskustva stečena kroz ekspresnu prodaju i gašenje Crnogorske plovidbe pojedinim centrima moći dala podstrek da svoj politički uticaj prošire i na Luku Kotor, stavljajući neke druge interese ispred javnog interesa građana Kotora – navodi Krcić.
Naknada
Jedna od tački dnevnog reda o kojoj bi trebalo da se odlučuje na Skupštini odnosi se i na visinu naknade članova i predsjednika Nadzornog odbora.
Predloženo je da članovi primaju 70 odsto prosječne zarade u kompaniji, a predsjednik Nadzornog odbora dva puta toliko.
Na pitanje Pobjede o kojem je iznosu riječ, Krcić navodi da bi to značilo da članovi, kao i do sada, primaju oko 1.000 eura mjesečno, a predsjednik Nadzornog odbora 2.000 eura.
To znači da bi ovaj odbor mjesečno kompaniju koštao 10.000 eura neto na šta bi se dodatno obračunavali i porezi i doprinosi.
Praksa
Rudanović je Pobjedi objasnio da se u poslovnoj praksi, kako u regionu tako i kod nas, često razmatra pitanje optimalnog broja članova nadzornih tijela.
– Mnogo veći privredni subjekti kao što su banke koje upravljaju znatno kompleksnijim procesima, često se odlučuju za manji broj članova u nadzornim organima, najčešće tri ili pet.
Nije čest slučaj, ali praksa pokazuje da postoje privredna društva sa sedam članova, dok bi Luka Kotor sa devet članova bila određeni presedan – smatra Rudanović.
Time se, kako dodaje, otvara legitimno pitanje da li je za Luku Kotor, imajući u vidu obim poslovanja, neophodno da ima devet članova u Nadzornom odboru.
– Budući da je cilj svakog akcionara efikasno i ekonomično upravljanje, bilo bi korisno da se na predstojećoj Skupštini otvori dijalog o tome da li je predloženi model najadekvatniji za budući razvoj kompanije i da li bi manji, fokusiraniji odbor bio efikasnije rješenje – zaključuje Rudanović.
Izvor:
