Izvor fotografije: Shutterstock.com
Tokom 16. Capital Link Operational Excellence in Shipping Foruma u Atini, strateški značaj grčkog pomorstva za Evropu i svjetsku ekonomiju našao se u središtu diskusije među grčkim brodovlasnicima. Razmjena mišljenja ukazala je kako na prednosti grčkog pomorskog poslovnog modela, tako i na konstruktivna i realistična upozorenja u vezi sa rizicima na aktuelnom tržištu.
Aristeidis Pittas, Chairman & CEO kompanije Euroseas Ltd., istakao je ključnu ulogu grčkog pomorstva u Evropi, navodeći da grčki brodovlasnici upravljaju sa čak 61% evropske flote prema nosivosti. U tom kontekstu, Pittas je ocijenio da se evropsko pomorstvo u velikoj mjeri oslanja upravo na grčke brodovlasnike.
Govoreći o konkurentskoj prednosti Grčke, on ju je povezao sa organskim istorijskim razvojem koji je vremenom postao dio nacionalnog identiteta. Pomorci iz nekada siromašne države razvili su se u međunarodne preduzetnike i izgradili globalizovani ekosistem koji privlači američki kapital, gradi brodove u Kini i zapošljava međunarodne posade.
“Danas svi žele da budu dio pomorske industrije i vjerujem da imamo izuzetnu priliku da zadržimo tu prednost upravo zato što imamo odgovarajuće ljude”, navodi on.
Ipak, dok je na globalnom nivou strateški značaj pomorske industrije postao mnogo jasniji, naročito nakon pandemije COVID-19, Evropa i dalje ostaje oprezna. Kako je Pittas istakao, Grčka ima poteškoća da svoje stavove na pravi način prenese evropskim centrima odlučivanja. Riječ je o nastojanju koje intenzivno sprovodi Union of Greek Shipowners u saradnji sa grčkom vladom, pri čemu je, prema njegovim riječima, sada već vidljiv napredak.
Petros Pappas, CEO and Director kompanije Star Bulk Carriers Corp., istakao je da snaga grčkog pomorstva predstavlja svojevrsni zaštitni štit za Evropu, jer smanjuje mogućnost trgovinskih pritisaka, prije svega sa azijskih tržišta. Objašnjavajući temelje te vodeće pozicije, naveo je da Grčka, za razliku od velikih ekonomskih sila, nema ogromne količine domaćeg uvoza i izvoza kojima bi podržavala sopstveni pomorski transport.
Zbog toga je potreba za snažnom konkurentskom prednošću bila od presudnog značaja. Ta prednost istorijski je ostvarena pionirskim uvođenjem sistema poput poreza na tonažu. I dok su druge države postepeno kopirale i usvajale isti model kako bi mogle da konkurišu Grčkoj, grčko pomorstvo već je bilo čvrsto pozicionirano na vrhu, zbog čega je njegovo potiskivanje sa vodeće pozicije postalo izuzetno teško.
Pappas je istovremeno naglasio da je ovaj dugogodišnji uspjeh neraskidivo povezan sa sposobnošću grčkih brodovlasnika da se prilagođavaju novim geopolitičkim i tehnološkim izazovima, kao i sa njihovim poslovnim instinktom. Ipak, upozorio je i na postepeno smanjenje domaćeg ljudskog kapitala u pomorstvu.
“Grci znaju kada treba investirati, kako pregovarati i kako upravljati teškim situacijama”, naglasio je, ukazujući na važnost hands-on management pristupa.
Nasuprot tome, Haris Vafias, osnivač kompanija Stealthgas i Imperial Petroleum, fokusirao se na upravljanje rizikom i ponudio izrazito realističan pogled na aktuelno tržište.
Istakao je da grčki brodovlasnici, odstupajući od svoje tradicionalne strategije investiranja u periodima slabijeg tržišta, sada ugovaraju novogradnje i kupuju second-hand brodove u trenutku kada se tržišni ciklus nalazi blizu vrhunca.
Upozorio je da su današnje visoke vozarine u velikoj mjeri rezultat geopolitičkih okolnosti, dodajući da bi eventualno smirivanje kriza u Ukrajini i na Bliskom istoku moglo da izazove naglu korekciju tržišta vozarina. Zbog toga, prema njegovom mišljenju, diverzifikacija poslovanja i nizak nivo zaduženosti imaju presudan značaj.
Vafias je takođe ukazao na asimetričan operativni rizik u ratnim zonama poput Crnog mora, gdje visoke profitne marže ne mogu da nadoknade rizik od gubitka ljudskih života ili mogućnost da ključne zemlje, poput Filipina, povuku dozvole svojim pomorcima za ukrcaj na brodove koji posluju u takvim područjima.
Odgovarajući na pitanje o tajmingu novih narudžbina, Pittas je objasnio da snažna likvidnost brodarskih kompanija praktično eliminiše kreditni rizik.
Njegov argument, međutim, zasniva se prvenstveno na starenju svjetske flote, koje je posljedica nedovoljnog investiranja u periodu od 2015. do 2025. godine. Kada tržište uđe u fazu korekcije i stariji brodovi počnu da se povlače iz eksploatacije, kompanije koje budu raspolagale modernom tonažom imaće jasnu konkurentsku prednost.
Diskusija je završena pojašnjenjem Vafiasa da se on ne protivi u potpunosti novim narudžbinama, budući da i sam investira u novogradnje, ali je naglasio potrebu za realističnim pristupom, jer se današnji potezi na tržištu ne mogu smatrati kupovinama po povoljnim cijenama.
Izvor: naftikachronika.gr
