Izvor fotografije: Shutterstock.com
Svjetsko tržište nafte ostaje bez jednog od najvažnijih zaštitnih mehanizama protiv novih poremećaja u snabdijevanju. Nakon što je tokom ovogodišnje energetske krize iz skladišta povučeno više od milijardu barela, energetski čelnici upozoravaju da je količina nafte koju je moguće brzo plasirati na tržište svedena na minimum.
„Zalihe dosežu tačku stresa“, upozorio je izvršni direktor Saudi Aramca Amin Nasser na Energy Intelligence Forumu u Londonu.
Prema njegovim riječima, u komercijalnim zalihama trenutno je manje od šest milijardi barela nafte, ali velika većina tih količina nije praktično dostupna tržištu.
„Dostupno je tek deset odsto ili manje“, rekao je Nasser.
Drugim riječima, problem nije u tome što je fizički nestala gotovo sva nafta iz skladišta, već u tome što je samo manji dio preostalih zaliha moguće brzo izvući i ponuditi tržištu. Svijet je u ovogodišnju krizu ušao s gotovo deset milijardi barela ukupnih zaliha nafte. Od početka sukoba na Bliskom istoku izgubljeno je gotovo tri milijarde barela potencijalnog snabdijevanja, a više od milijardu barela povučeno je iz zaliha kako bi se nadoknadio dio manjka.
Najveći dio povučen je iz komercijalnih skladišta na kopnu, što Nasser opisuje kao posljednji veliki sigurnosni mehanizam koji je tržištu bio na raspolaganju.
Problem je što se ni sva evidentirana nafta u skladištima ne može jednostavno ispumpati. Dio mora ostati u cjevovodima i rezervoarima kako bi sistem mogao da funkcioniše, dio čine teško iskoristive količine na dnu rezervoara, a za strateške državne rezerve važe i zakonski propisani minimalni nivoi.
G7 je prošle sedmice dogovorio koordinisano puštanje 100 miliona barela nafte i naftnih derivata tokom četiri mjeseca, s naglaskom na brzo povećanje ponude dizela. Međunarodna agencija za energiju trebalo bi upravo u srijedu da nastavi konsultacije o detaljima sprovođenja. Važna je, međutim, razlika u odnosu na veliku akciju iz marta.
Članice IEA-e tada su dogovorile najveće koordinisano puštanje rezervi u istoriji, ukupno 400 miliona barela. Do početka oktobra na tržište je stiglo oko 325 miliona barela. Još nije potpuno razjašnjeno predstavlja li svih novih 100 miliona barela dodatnu količinu povrh martovskog paketa ili će dio predstavljati realizaciju ranije preuzetih, a još neispunjenih obaveza.
Sam G7 u svom saopštenju novu mjeru povezuje sa sprovođenjem obaveza dogovorenih u martu.
Veličinu problema pokazuje poređenje s globalnom potrošnjom. Svijet svakoga dana troši približno 102 miliona barela nafte. To znači da najavljenih 100 miliona barela iz rezervi odgovara otprilike jednom danu globalne potražnje, premda će se zalihe na tržište puštati postepeno tokom četiri mjeseca, a cilj im je da ublaže određene nestašice, posebno dizela.
Nasser upozorava da hitne rezerve mogu kupiti vrijeme, ali ne mogu riješiti dugoročni manjak ponude. Popunjavanje ispražnjenih zaliha moglo bi, prema njegovoj procjeni, potrajati do dvije godine, čak i kada bi se protok nafte kroz Hormuški moreuz potpuno normalizovao. Za obnovu zaliha trebalo bi obezbijediti dodatnu proizvodnju dok se istovremeno podmiruje redovna svjetska potražnja.
Izvršni direktor Chevrona Mike Wirth upozorio je da je gubitak sigurnosnog jastuka učinio tržište osjetljivijim na svaki novi poremećaj te podigao donju granicu cijene nafte. Slično upozorava i izvršni direktor Vitola Russell Hardy. Prema njegovim riječima, svijet se tokom zime mora snažno oslanjati na nastavak pomorskih isporuka s Bliskog istoka jer su mogućnosti daljeg povlačenja rezervi na Zapadu veoma ograničene.
Posljednjih dana s Bliskog istoka ponovo izlazi oko 12 miliona barela sirove nafte i dva miliona barela naftnih derivata dnevno, što je ublažilo dio pritiska na tržište. No istovremeno ostaju rizici povezani s plovidbom Hormuškim moreuzom, napadima u regionu te nedostatkom tankera.
Američke strateške rezerve najniže od 1982.
Posebno su smanjene američke strateške rezerve nafte.
Prema posljednjim dostupnim podacima američke Uprave za energetske informacije, krajem septembra u Strategic Petroleum Reserveu bilo je oko 283,8 miliona barela sirove nafte. To je najniži nivo još od oktobra 1982. godine.
Novo američko sedmično izvještaj o zalihama trebalo bi da bude objavljeno tokom srijede. U međuvremenu države i naftne kompanije već razmišljaju o obrnutom problemu – kako ponovo izgraditi skladišta.
Kuwait Petroleum Corporation najavio je proširenje skladišnih kapaciteta u Kuvajtu i uz svoje rafinerije u inostranstvu, dok Saudi Aramco takođe razmatra dodatne pravce izvoza i međunarodna skladišta.
To znači da će i nakon smirivanja trenutnih poremećaja obnova rezervi stvarati dodatnu potražnju za naftom i još godinama uticati na globalno tržište.
Izvor: Poslovni.hr/Hina
