Izvor fotografije: Shutterstock.com
Bivši italijanski premijer Silvio Berlusconi godinama je pokušavao da pokrene projekat izgradnje mosta kod Messina-e. Berlusconi-jeva vlada (2001.-2006.) podržavala je plan izgradnje, ali ga je vlada bivšeg premijera Roman Prodi-ja, koji ga je naslijedio, tada zaustavila. Kritičari koji su se protivili izgradnji toga mosta, pozivali su se na dvije bitne okolnosti: bezbjednost i novac.
Naime, pozicija mosta i onda i danas predviđena je na mjestu gdje je promet teretnih brodova vrlo gust, a opasnost povećavaju jaki vjetrovi i opasnost od potresa. No, mnogi su tada bili uvjereni da će novac poreskih obveznika završiti u rukama sicilijanske i kalabrijske mafije koja kontroliše većinu javnih radova na jugu Italije. Berlusconi-jeva vlada je 2009. godine obećala doprinos od 1,3 milijarde eura za most, a ukupna vrijednost investicije procijenjena je na 6,1 milijarde eura.
Trinaest godina kasnije, italijanska vlada na čelu sa premijerkom Meloni, pretvorila je uredbu o izgradnji mosta kod Messina-e, u zakon. Senat Italije je dao konačno odobrenje sa 103 glasa za i 49 protiv uz tri uzdržana glasa. Klupe desnog centra pozdravile su ovaj događaj dugim aplauzom.
Ministar saobraćaja, Matteo Salvini, tvrdi da bi most trebao postati operativan do 2032. godine.
Most će biti “ponos Italijana u svijetu”, rekao je ministar saobraćaja i infrastrukture Salvini u Senatu razgovarajući o uredbi o uspostavljanju dugo očekivanog i često odgađanog plana. Ističući kako će ambiciozni projekat otvoriti 100.000 radnih mjesta i “dati smisao svim ostalim ulaganjima”, Salvini je kazao kako su po tom i drugim pitanjima “Italijani izabrali vladu koja to može učiniti.”
Za one koji još uvijek sumnjaju može li se to konačno postići nakon godina on-off planova, desničarski lider stranke Liga uputio je svoje kolege predsjedniku Mattarella-ju, rekavši “za sumnje i primjedbe, obratite se (Mattarella-i) koji ima sve elemente garanta i superiornosti i koji može da odluči šta se može učiniti, a šta ne”.
Projekat su razmatrale mnoge prethodne vlade, ali nikada nije prešao fazu planiranja zbog zabrinutosti za ekološku, seizmičku i mafijašku infiltraciju i ogromne cijene.
Vlada premijerke Giorgia Meloni odobrila je, uredbu kojom se utire put izgradnji.
Podsekretar za sabraćaj i infrastrukturu Edoardo Rixi izjavio je kako vlada procjenjuje da će most koštati 13,5 milijardi eura. Na zajedničkoj sjednici odbora Lower House-a za saobraćaj i životnu sredinu, kazao je kako je to povećanje u odnosu na prognozu od 8,5 milijardi iz 2011. (ANSA).
Brojne su zanimljivosti vezane za izgradnju ovoga grandioznog mosta. Predložena dužina bila bi 5 kilometara i uključivala bi rekordni centralni raspon od 3,3 km, znatno duži od trenutnog rekordera, turskog mosta Çanakkale, koji ima centralni raspon od 2,02 km i otvoren je 2022. godine.
Protivnici gradnje ovog giganta, imaju svoje argumente: izbor njegovog položaja je doveden u pitanje, jer je Strait of Messina jedna od seizmički najaktivnijih lokacija u Evropi na liniji rasjeda i podložan je periodičnim zemljotresima.
Zemljotres iz 1908. čiji je epicentar bio u blizini te lokacije, bio je najgora seizmička katastrofa na evropskom kontinentu XX vijeka, u kojoj je poginulo više od 120.000 ljudi.
Drugo pitanje koje su još odavno otvorili protivnici ovoga projekta, svakako su morske struje između Sicilije i kopnene Italije, koje su izuzetno jake, što bi svakako otežavalo radove. Ekološki aktivisti izgradnju ovog mosta smatraju pogrešnom, štetnom pa čak i opasnom sa stanovišta poslijedica po životnu sredinu.
No, most koji bi spajao kopno Italije sa Sicilijom, sanjali su mnogi prije savremenih političkih elita u Rimu. Prema nekim izvorima, takvu ideju je na početku XX vijeka imao i vođa italijanskih fašista, Benito Musolini, ali je „zalogaj“ bio preveliki.
Izvor: ANSA.it
