Izvor fotografije: Shutterstock.com
Emisije metala i opasnih materija na brodovima, predstavljaju značajnu prijetnju biološkom i svakom drugom zdravlju mora i okeana. Na to upozorava i nova studija koju je sproveo Tehnološki Univerzitet Chalmers u Švedskoj.
Istraživanje je otkrilo da voda koja se ispušta iz brodskih pročišćivača, dizajniranih za čišćenje izduvnih gasova, čini više od 90% zagađivača kada se procjenjuje opterećenje štetnim materijama, izvedeno u četiri luke.
Pročišćivači su sistemi za čišćenje izduvnih gasova koji omogućavaju brodovima da se pridržavaju propisa koje je postavila Međunarodna pomorska organizacija (IMO).
Međutim, iako ti pročišćivači sprječavaju emisije sumpora u vazduhu, u vodu unose druge zagađivače poput teških metala i toksičnih organskih jedinjenja, koji se često ispuštaju direktno u more bez srednjeg tretmana, dodaje se u studiji.
”Više od 90 posto ekološki opasnih metala i PAH-ova (policikličkih aromatskih ugljovodonika) došlo je iz otpadnih voda.
”Rezultati govore sami za sebe. Strogo regulisanje ispuštanja vode iz pročišćivača ključno je za smanjenje pogoršanja ekološkog stanja u morima.
kaže Anna Lunde Hermansson, inače, doktorantkinja na odjeljenju za mehaniku i pomorske nauke u Chalmers-u.
Hermansson sa kolegama Ida-Majom Hassellöv i Erik Ytreberg-om autori su nove studije koja je posmatrala emisije štetnih gasova tokom transporta, i to iz kumulativne perspektive.
Prethodne procjene rizika za okolinu bile su usmjerene na pojedinačne izvore emisija. Međutim, pomorski saobraćaj uključuje više izvora emisija, zbog čega je potrebna kumulativna procjena.
Emisije sa jednog broda obuhvataju različite vrste, uključujući greywater, blackwater, antivegetativnu boju.
Kako bi se to riješilo, studija je kumulativno ispitala emisije iz pomorskih luka.
Nalazi su otkrili da tri od četiri lučke sredine predstavljaju neprihvatljive rizike zbog emisija iz antivegetativne boje i ispuštene vode iz uređaja za čišćenje, koji su bili primarni izvori opasnih supstanci.
Samo lučko okruženje sa najvećom razmjenom vode, koje je omogućilo značajan promet vode zbog plimnog kretanja, pokazalo je prihvatljiv nivo rizika. Istraživači su naglasili da kontaminirana voda ne nestaje već se transportuje negdje drugo, potencijalno dostižući netaknuta morska područja i izazivajući još veće posledice.
Stvarni podaci su korišteni iz dvije luke; Copenhagen-a i Gdynia-e. Odabrani su zbog velikih količina pomorskog saobraćaja, a znatan dio tih brodova ima prečišćivače.
Studija pokazuje da procjena emisija iz jednog izvora može potcijeniti nivo rizika štete po životnu sredinu. Kada se kombinuje više izvora emisije, kumulativni rizik postaje neprihvatljiv.
”Važno je zapamtiti da kontaminirana voda ne nestaje samo tako - ona se transportuje negdje drugdje. U proučavanim lučkim sredinama moglo bi doći do neke vrste prihvatanja ekološke štete, da smo upravo u ovom okruženju odlučili da ćemo imati industriju i da će to dovesti do zagađenja. Međutim, kada se kontamirana voda ispere u moru, ona može završiti u netaknutim morskim područjima i imati još veće posljedice. Ovo je nešto čime se bavimo u našem istraživanju. Gledamo ukupno opterećenje, koliko se zapravo ispušta u životnu sredinu.
kaže Lunde Hermansson.
Brodovi sa velikom potrošnjom goriva prvenstveno ugrađuju pročišćivače zbog svoje ekonomske održivosti. Iako je upotreba teškog lož-ulja u suprotnosti sa obavezama IMO-a, u pogledu smanjenja emisija, broj brodova opremljenih pročišćivačima raste.
Švedska agencija za upravljanje morem i vodama, zajedno sa Švedskom agencijom za saobraćaj, predložila je zabranu ispuštanja voda u unutrašnje vode.
Iako je ovo korak u pravom smjeru, istraživači se zalažu za širu zabranu u većim morskim područjima kako bi se efikasno regulisao međunarodni pomorski saobraćaj.
Istraživanje koje je sproveo Tehnološki Univerzitet Chalmers, koristilo je pristup „odozdo prema gore“, za procjenu rizika po životnu sredinu u lukama, kombinujući podatke o emisijama iz različitih izvora. Dobijena kumulativna procjena rizika pruža sveobuhvatnu procjenu uticaja na okolinu unutar određenog područja.
Obim je procijenjen pomoću STEAM modela koji prati i analizira emisije iz brodskog saobraćaja. Količine su kombinovane sa specifičnim koncentracijama materija unutar svakog izvora kako bi se izračunalo opterećenje različitih emisija.
Studija, objavljena u Marine Pollution Bulletin o zagađenju mora, naglašava hitnu potrebu za strožim propisima i holističkim pristupom za rješavanje ukupnog uticaja emisija štetnih materija sa brodova.
Izvor: Offshore Energy
