Skip to main content
search
VijestiSvijetIstaknute Vijesti

Atlantropa ili propast? Mediteranska migrantska kriza pogađa pomorstvo

AAA

Izvor fotografije: Shutterstock.com

Atlantropa je bio plan Herman Sörgel-a da izgradi ogromnu hidroelektranu na Gibraltaru, isuši Mediteran i spoji Afriku i Evropu u jedan veliki kontinent. Kao i mnogi njemački planovi iz 1920-ih, nikada nije ostvaren.

Za mnoge, to je dobra vijest jer bez Mediterana, Evropska unija ne bi imala šanse da osigura svoje granice. No, za ostale, imamo ovo:

“Spoljna paluba bila je puna ljudi, a pretpostavljamo da je i unutrašnjost bila krcata,” rekao je portparol grčke obalske straže, Nikos Alexiou. “Izgleda da je došlo do pomjeranja među ljudima koji su bili nagurani na brodu,” što je dovelo do prevrtanja libijskog ribarskog broda.

Plovila grčke obalske straže, razarač mornarice i mnogi privatni brodovi brzo su reagovali kako bi spasili što više ljudi od utapanja u Mediteranu. Svaki pomorac bi učinio isto. Rezultat? 104 preživjela, 86 mrtvih, 560 nestalih.

Bilo je to 14. juna 2023. godine, jugozapadno od grčkog grada Kalamata, poznatog po maslinama.

Međunarodna organizacija za migracije procjenjuje da je 30.001 osoba nastradala prelazeći Mediteran od 2014. godine, dok Ujedinjene nacije vjeruju da je više od dva miliona migranata ušlo u Evropu preko Mediterana. Stvarne brojke su vjerovatno veće, jer smrt – kao i prelazi – često ostaju neprimijećeni.

Krijumčari migranata u Evropu pažljivo izbjegavaju pažnju. Prema podacima Deutsche Welle-a, naplaćuju između 500 i 800 eura po “putniku.” Bez poreza.

U intervjuima sa migrantima koji su stigli do Lampedusa-e u Italiji 2023. godine, motivacije su bile različite – od želje da stignu na “bolje mjesto” do potrebe da “pomognu porodici, rade i učine porodicu ponosnom.”

Lako je razumjeti zašto migranti preferiraju Evropu u odnosu na zemlje podsaharske Afrike, ali mnogi od njih dolaze iz “sigurnih zemalja porijekla,” pa ne ispunjavaju uslove za azil prema pravilima EU. Takođe, nisu legalni imigranti sa boravišnim ili radnim vizama.

Ko je odgovoran?

Za pomorsku industriju, pitanje imigracije postaje problematično. Zakonska obaveza kapetana da pruži pomoć u spasavanju je jasna, “bez obzira na nacionalnost ili status tih osoba ili okolnosti u kojima su pronađeni,” kako je navedeno u Poglavlju V Međunarodne konvencije za sigurnost života na moru (SOLAS). Svaki put kada trgovački brod spasi migrante u opasnosti, ispunjava svoju zakonsku dužnost.

Ali nakon spasavanja, ko je odgovoran za migrante?

Trgovački brodovi spasili su više od 100.000 migranata u Mediteranu, prema bijeloj knjizi iz 2023. godine koju je objavio Risk Intelligence. Pored pronalaženja države domaćina za migrante, izazov je osigurati im sigurnost, hranu i medicinsku njegu.

Na primjer, tanker Maersk Etienne spasio je 27 migranata u avgustu 2020. godine. Malta, Španija, Francuska, Italija i Libija, kao i Danska, pod čijom zastavom plovi brod, odbile su da prime migrante na kopno. Tek nakon 38 dana na moru, sa nedostatkom hrane i vode, nevladina organizacija Mediterranea Saving Humans poslala je svoj spasilački brod Mare Jonio kako bi riješila problem.

Iste godine, 79 migranata napalo je posadu teretnog broda Marina noževima, nakon što su ostali bez pitke vode čekajući dozvolu za pristajanje u luci.

Siromaštvo, gust saobraćaj brodova u Mediteranu, propusne granice EU i politička nestabilnost u Sjevernoj Africi ostavljaju pomorce da spašavaju migrante koje niko ne želi.

Pomoć iz inostranstva?

U kampovima duž sjevernoafričke obale, migranti se okupljaju – sa oko 650.000 koji čekaju samo u Libiji – u nadi da će uspjeti pobjeći. EU je svjesna toga i sklopila je sporazume sa Marokom, Turskom, Egiptom, Libanom, Mauritania-om i Tunisom kako bi te države blokirale migrante koji pokušavaju stići do Evrope. Zauzvrat, te zemlje primaju finansijsku pomoć.

U martu 2024. godine, Mauritania je primila 210 miliona eura kao kompenzaciju za upravljanje migracijama, dok je Egipat dobio 7,4 milijarde eura za slične mjere. Maroko je u završnoj fazi pregovora o sličnom sporazumu. Ovi sporazumi temelje se na sporazumu između EU i Tunisa iz jula 2023, koji je Tunisu donio oko milijardu eura pomoći.

Autor: Erik Kravets / The Maritime Executive

Podijeli vijest:

Leave a Reply