Skip to main content
search
VijestiSvijet

Azijski brodovlasnici koji plove ka EU pod pritiskom ekoloških taksi u iznosu od 1 milijarde dolara godišnje

AAA

Izvor fotografije: VladSV / Shutterstock.com

Prema OceanScore-u, azijski vlasnici brodova koji operišu ka i iz Evrope mogu očekivati da će se suočiti sa emisionim obavezama u iznosu od preko milijardu dolara kada se EU ETS u potpunosti primijeni.

Šeme ograničenja i trgovine limitiraju emisije određenih zagađivača na određenom području i omogućavaju kompanijama da trguju pravima na emisije u toj oblasti. EU ETS pokriva oko 45% emisija gasova staklene bašte u EU.

Procijenjena cijena EU ETS-a za azijske vlasnike iznosi oko 500 miliona eura (540 miliona dolara) ove godine, sa obavezama za 40% emisija, koje će rasti na 70% do 2025. i dostići 100% do 2026. godine tokom trogodišnjeg perioda uvođenja regulacije.

Očekuje se da će oko 4.000 azijskih brodova biti pogođeno EU ETS-om, što je oko trećine ukupnog broja brodova koji su trenutno podložni EU ETS-u.

Ovi brodovi su u vlasništvu ili menadžmentu 400 kompanija, uključujući glavne igrače poput COSCO, Anglo-Eastern Ship Management sa sjedištem u Hong Kongu i južnokorejske HMM.

Procijenjena cijena od 1 milijarde eura (1,1 milijardu dolara) za azijske brodare zavisi od fluktuacija cijena ugljenika, koja sada iznosi oko 55 eura (60 dolara) po toni CO2.

Prema analizi OceanScore-a, kineske i hongkonške kompanije će morati da predaju oko 5,5 miliona EUAs-a (EU Allowances), dok se očekuje da će singapurski igrači predati 5,4 miliona, Japanci (1,6 miliona), Južnokorejanci (1,2 miliona), te iz Indije (1,1 miliona) EUA-a. Kada se uzmu u obzir i druge azijske zemlje poput Tajlanda i Malezije, ukupan broj potrebnih EUA-a raste na 20 miliona.

Analiza OceanScore-a otkriva da bi kompanija koja hipotetički operiše sa 15 brodova morala da preda preko 300.000 EUA-a, što predstavlja trošak od oko 18 miliona dolara prema trenutnoj cijeni ugljenika.

Dijeljenje dugih putovanja ka EU zaustavljanjem u tranzitnim lukama je moguća strategija za smanjenje izloženosti emisijama. Međutim, stručnjaci smatraju da je ipak malo vjerovatna zbog njenih negativnih efekata na troškove goriva, duga čekanja, povećane dužine plovidbe, te drugih neefikasnosti.

Izvor: Container News

Podijeli vijest:

Leave a Reply