Izvor fotografije: Shutterstock.com
Nova studija Tehnološkog univerziteta Chalmers u Švedskoj pokazala je da su investicije brodarskih kompanija u tehnologiju o kojoj se mnogo raspravlja, gdje se izduvni gasovi ‘operu’ i ispuštaju u more, već nadoknađene za većinu brodova.
Istraživači tvrde da na taj način brodarska industrija zarađuje milijarde eura koristeći jeftini mazut umjesto čistijeg goriva i da se proračun troškova treba smatrati podcijenjenim.
Prema njihovim proračunima, većina brodarskih kompanija koje su investirale u scrubber-e već je izjednačila svoje troškove, a ukupan višak za svih 3.800 brodova do kraja 2022. godine iznosio je 4,7 milijardi eura. Istraživači takođe napominju da se preko 95% najčešćih sistema scrubber-a isplati unutar pet godina.
“Da scrubber-i nisu postojali, danas nijednom brodu ne bi bilo dozvoljeno da koristi ovo gorivo. Zato je pitanje scrubber-a izuzetno relevantno za podsticanje brodarske industrije ka manjem negativnom uticaju na životnu sredinu,” rekao je Lunde Hermansson, jedan od istraživača studije.
U prethodnoj studiji, istraživači su pokazali da se više od 200 miliona kubnih metara ekološki štetne vode scrubber-a godišnje ispušta u Baltičko more i da voda iz pražnjenja scrubber-a čini do 9% ukupnih emisija određenih kancerogenih policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAH) u Baltičko more.
Nova studija pokrenuta je zbog tekuće rasprave o mogućoj zabrani pražnjenja vode scrubber-a – gdje se proizvode i ispuštaju velike količine zagađene vode iz sistema za čišćenje izduvnih gasova brodova. Pitanje je na dnevnom redu na više nivoa unutar IMO-a i takođe se raspravlja na nivou EU, kao i na određenim nacionalnim nivoima.
Što se tiče perspektive vlasnika brodova, istraživači su izračunali troškove instalacije i održavanja sistema scrubber-a, kao i novčanu dobit od rada brodova opremljenih scrubber-ima na jeftinijem i prljavijem mazutu umjesto skupljih alternativa goriva sa niskim sadržajem sumpora.
“Iz perspektive industrije, često se naglašava da su brodarske kompanije postupale u dobroj vjeri ulažući u tehnologiju koja bi riješila problem sadržaja sumpora u emisijama u vazduhu i da ne bi trebale biti kažnjene. Naši proračuni pokazuju da su većina investicija već nadoknađene i da to više nije valjan argument,” dodao je Hermansson.
Nedavno je Danska odlučila zabraniti ispuštanje vode scrubber-a u takozvane teritorijalne vode, unutar 12 nautičkih milja od obale. Njemačka, Francuska, Portugal, Turska i Kina, takođe su usvojile nacionalne zabrane ili ograničenja. U Švedskoj, gdje je sprovedena studija, nema zabrane, ali neke luke kao što je Luka Göteborg zabranile su ispuštanje vode scrubber-a na svom području.
Što se tiče veličine flote opremljene scrubber-ima, broj brodova opremljenih scrubber-ima od sredine 2010-ih godina raste. U 2018. godini bilo je 178 brodova sa scrubber-ima na Baltičkom moru – danas, istraživači procjenjuju najmanje četiri puta više. Globalno, ima oko 5.000 brodova ili 5% globalne flote. Pošto su scrubber-i uglavnom montirani na brodove sa visokom potrošnjom goriva, ovih 5% čini 25% globalne potražnje za mazutom.
Izvor: Splash247
