Izvor fotografije: COP30
Lideri i delegati iz cijelog svijeta okupili su se u brazilskom gradu Belému na otvaranju COP30, tridesetog godišnjeg klimatskog samita Ujedinjenih nacija.
Konferencija COP30 održava se od 10. do 21. novembra 2025. godine, dok je prethodni Samit šefova država održan 6. i 7. novembra, takođe u Belému. Očekuje se da će se tokom ovog samita donijeti ključne odluke o tome kako države ispunjavaju obaveze preuzete Pariskim sporazumom, kako obezbjeđuju finansijska sredstva za klimatske mjere i kako se dosadašnja obećanja mogu pretočiti u stvarne akcije.
Glavna tema konferencije biće napori potrebni da se globalno zagrejavanje ograniči na 1,5°C, predstavljanje novih nacionalnih klimatskih planova (NDCs), kao i napredak u realizaciji finansijskih obećanja datih tokom COP29.
Organizovanje ovog događaja u srcu Amazona daje Brazilu snažnu simboličku ulogu i usmjerava pažnju svijeta na pitanja kao što su krčenje šuma, zaštita biodiverziteta i klimatska pravda.
„Ovaj COP mora da pokrene deceniju ubrzanja i isporuke rezultata“, poručio je generalni sekretar Ujedinjenih nacija na otvaranju Klimatskog samita u Belému 6. novembra.
On je ponovio da Ujedinjene nacije neće odustati od cilja ograničavanja globalnog zagrejavanja na 1,5°C.
„Granica od 1,5°C je crvena linija za čovječanstvo i moramo je dostići“, naglasio je, pozivajući zemlje da hitno reaguju i ubrzaju sprovođenje rješenja koja transformišu ekonomije i štite ljude.
Predsjednik Brazila, Luiz Inácio Lula da Silva, uputio je poziv svim državama na odlučno djelovanje, sa ciljem da se obnovi povjerenje i duh zajedničke borbe za opšte dobro. U svom obraćanju istakao je da je multilateralizam jedini put kojim se globalni izazovi poput klimatskih promjena mogu uspješno rješavati.
U okviru konferencije, IMO je 10. novembra organizovao prateći događaj posvećen ključnim akcijama i strategijama koje vode energetsku tranziciju globalnog brodarstva ka budućnosti bez neto emisija.
Skup je bio usmjeren na tekuće inicijative i preporuke o tome kako IMO i drugi akteri mogu dodatno podstaći dekarbonizaciju pomorskog sektora kroz regulatorne mjere i šire institucionalne okvire koji omogućavaju tranziciju.
Posebna pažnja bila je posvećena podršci zemljama u razvoju, naročito malim ostrvskim državama (SIDS) i najmanje razvijenim zemljama (LDCs), kako bi se osiguralo da u procesu energetske tranzicije niko ne bude izostavljen.
Izvor: Safety4Sea
