Izvor fotografije: Shutterstock.com
Vlada Crne Gore je 11. maja 2023. godine potpisala Povelju o razumijevanju sa dvije američke kompanije, Enerflex Energy Systems i Wethington Energy Innovation o izgradnji terminala za prirodni tečni gas (LNG) i termoelektrane na gas u Crnoj Gori. Sporazum su potpisali premijer Dritan Abazović u ime Vlade Crne Gore, energetski sistemi Enerflex i energetske inovacije Wethington, u pogledu pružanja podrške i unapređenju energetske infrastrukture u Crnoj Gori.
To uključuje sprovođenje dva infrastrukturna projekta:
- Izgradnja i ugradnja fiksnog terminala za uvoz tečnog prirodnog gasa u Crnu Goru i njegovo daljnje skladištenje i transport.
- Izgradnja i ugradnja greenfield termoelektrane na gasu u Crnoj Gori, čije snabdijevanje plinom dolazi preko terminala.
G. Olin Wethington potpisao je memorandum u ime Wethington Energy Innovation, a g. Phil Pyle potpisao je u ime Enerflex Energy Systems-a. Američka ambasadorka H.E. Judy Rising Reinke takođe je prisustvovala ovom događaju i obratila se domaćinu i gostima.
Potpisnici povelje složili su se kako je riječ o projektu koji će pružiti energetsku sigurnost i stvoriti dobre izglede za daljnji energetski i ukupni privredni napredak Crne Gore. Tokom izjava za medije posebno je naglašena važnost saradnje sa američkim kompanijama kao što je Enerflex Energy Systems. Ovo je dobar korak u pravom smjeru, složili su se potpisnici.
Tri mjeseca ranije, 14. februara 2023. godine, Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović dao je izjavu za javnost iz koje se saznalo da bi gasovod kroz Crnu Goru koštao više od 210 miliona eura i bio bi dug 96 kilometara.
Projekat Jadransko-jonskog gasovoda IAP nalazi se inače na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata (Single Project Pipeline) Crne Gore, za čiju implementaciju su 2021. godine procijenjena sredstva iznosila 210.000.000 eura.
Međutim, pomenuti iznos, kako je i resorni ministar utvrdio, usljed globalnog povećanja cijena građevinskih materijala, bio bi znatno viši, a precizniju procjenu treba očekivati do kraja 2023. kada je planirala i revizija postojeće dokumentacije (idejno rješenje i geoistraživački radovi, procjena uticaja na životnu sredinu), što je neophodno da bi se pristupilo izradi glavnog projekta.
Inače, Projektom IAP planirano je da se gasovodom poveže albanski grad Fiera i hrvatski grad Split, prolazeći pri tome kroz teritorije Crne Gore. Cjevovod je planiran kao dvosmjerni, sa ukupnom dužinom gasovoda od oko 511 km, pri čemu je dionica kroz CG duga oko 96 km, od čega oko 37 km cjevovoda bi bilo postavljeno pod morem (offshore).
Ukupan kapacitet od 5 milijardi m3/godišnje treba da omogući snabdijevanje prirodnim gasom Albanije (1 milijarda m3), Crne Gore (0,5 milijardi m3), juga Bosne i Hercegovine (1 milijarda m3) i Hrvatske i dalje do centralne Evrope (2,5 milijarde m3).
Znatno ranije, LNG Alliance iz Singapura najavio je 2021. godine saradnju sa Elektroprivredom Crne Gore na istim projektima u Luci Bar. Završene su tada i studije izvodljivosti, ali se stalo sa pregovorima.
Početkom ove godine predstavnici američke administracije u više navrata su vodili razgovore sa nadležnima iz crnogorske Vlade pa je najavljen dolazak pomenute dvije kompanije iz SAD u projektima vezanim za LNG terminal i gasifikaciju.
Sve stručne procjene govore da bi gasifikacija crnogorskih gradova (na kontinentalnom dijelu) učinila da zagađenje vazduha bude smanjeno na minimum. Ali, kao i u mnogim drugim kalkulacijama, zaboravlja se važnost jadranske obale i njena ranjivost usled činjenice da bi trasa gasovoda išla direktno preko mediteranskog turističkog pojasa, od Ulcinja do Igala.
Izvor: wapi.gov.me
