Izvor fotografije: Ministarstvo pomorstva
Završena je javna rasprava o Nacrtu Zakona o sigurnosti plovidbe, koja je animirala široku stručnu i laičku javnost, što ukazuje da su crnogorski pomorci dugo čekali šansu da iznesu svoj stav, kritičku misao ili dobronamjeran savjet u cilju unapređenja pravne regulative ove oblasti, kaže za naš radio direktor Direktorata za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva Crne Gore, kapetan Goran Idrizović.
“Završili smo i objavili izvještaj sa javne debate sa svim primjedbama zainteresirane stručne i laičke javnosti, te i sa komentarima od strane Ministarstva. Iz samog izvještaja je vidljivo da je Nacrt Zakona animirao široku stručnu javnost i da su časnici u pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi dugo čekali šansu da iskažu svoje stavove, te se nadam da je pozitivan ambijent i konstruktivan dijalog koji smo postigli tek početak buduće intenzivne komunikacije i saradnje,” ukazuje kapetan Idrizović, pomorac koji je nedavno prihvatio izazov da pomogne crnogorskoj pomorskoj administraciji.
Nacrt zakonskog rješenja s kojim se ušlo u javnu raspravu trebalo je da zamijeni više zakona i da na neki nači postane pomorski zakonik Crne Gore, ali je u procesu rasprave zaključeno da je uputnije da oblast pomorstva bude definisana sa više pojedinačnih akata.
“Nacrt Zakona je postavljen ambiciozno, čak bih rekao u vidu mini kodifikacije sa intencijom da obuhvati više oblasti uređenih posebnim zakonima. Negdje u samom procesu analize smo zaključili da Zakon o jahtama ipak ostane poseban zakon, tako da će konkretno taj zakon ostati u obliku u kakvom je sada na snazi. Dakle, neće biti dio prijedloga Zakona o sigurnosti plovidbe. Nadalje, u svim konsultacijama sa hrvatskim ekspertima i komparacijom sa njihovom zakonodavnom praksom zaključujemo da su oni prošli sličan put. Napravili su ogroman korak u izradi sveobuhvatnog zakonika, međutim, sada se javljaju jake tendencije da se opet ide suprotnim smjerom- na usvajanje posebnih zakona, naročito onih koji trpe češće izmjene, pa ih je takve odvojene lakše apdejtovati. Dakle, mi smo primili dosta kvalitetnih primjedbi, i one koje su prihvaćene dosta su poboljšale tekst Nacrta Zakona, tako da proces ide svojim tokom,” objasnio je kapetan Idrizović.
Koliko će nova zakonska rješenja u stvarnosti uspjeti da osiguraju sigurnost pomorske plovidbe, posebno u veoma pritisnutom akvatorijumu Bokokotorskog zaliva, ostaje da vidimo u praksi. Činjenica je da smo posljednjih godina svjedoci haosa na moru, posebno za ljetnjih mjeseci, uslijed neregulisanog ili slabo regulisanog prometa najrazličtitijih tipova plovnih objekata, sa akcentom na brza mala plovila koja se koriste u turističke svrhe. Da li se možemo nadati da će se, shodno nosivosti destinacije, uskoro pristupiti integralnom planiranju pomorskog saobraćaja u Boki? Po riječima kapetana Idrizovića, više je segmenata koje treba osigurati kako bi se u Boki postiglo ono što je imperativ u modernom pomorstvu.
“Pomorski saobraćaj u Bokokotorskom zalivu je nepresušna tema, kada imamo na umu sve interese I pritiske na akvatorijum. Integrisano upravljanje pomorskim saobraćajem nije nikakva novina u razvijenom svijetu, već usvojeni standard. Osim što je takvo upravljanje uslov sigurnosti plovidbe, u modernom pomorstvu potreba za integrisanim menadžmentom se nameće i u komercijalnom smislu, zbog produktivnosti i ekonomske isplativosti. Mi već imamo određene pomake u smjeru budućeg kvalitetnijeg menadžementa, a tiču se našeg VTM AIS sistema, koji je, nadam se, jedan od segmentata budućeg integrisanog upravljanja pomorskim saobraćajem u Boki. Dakle, druga faza implementacije VTM AIS sietam u Boki je završena instalacijom senzorskih stanica na pet lokacija- na rtu Kobila, u Portonovom, na Turskom rtu, Dražinom rtu i u Luci Kotor. Sa ovih pet senzorskih stanica i postojećom na Obosniku Boka je potpuno pokrivena. Svaka senzorska stanica je snabdjevena radarima, VHF radio stanicama i AIS sistemima, CCTV kamerama i meteo stanicama. Dakle, instalacijom svih ovih stanica uvodi se sveobuhvatan video nadzor i monitoring pomorskog saobraćaja i time unapređuje sigurnost plovidbe,” navodi Idrizović uz napomenu da je tek jedan od segmenata potrebnih za integralno upravljanje saobraćajem. Sve ostalo što je potrebno tek treba uspostaviti.
“Sistem koji nama nedostaje je sistem jasno definisanih, uređenih i na karti ucrtanih plovnih puteva , koji uključuju I šeme odvojene plovidbe i posebne režime plovidbe u uskim kanalima zajedno sa odgovarajućom balisažom, odnosno pomorskom signalizacijom. Nadam se da će ovaj segment biti implementairan u bliskoj budućnosti , nakon urađene Studije sigurnosti plovidbe, na kojoj radimo zajedno sa evropskim partnerima. Sljedeći segment intergisanog upravljanja pomorskim saobraćajem bili bi sami plovni i plutajući objekti, koji bi trebalo da zadovoljavaju određena tehnička pravila, takođe i luke i pristaništa sa odgovarajućom infrastrukturom. Posljednji segment koji treba da zatvori čitav taj krug integrisanog upravljanja je odgovarajuća, efikasna služba inspekcijskog nadzora koja osigurava sprovođenje zakona i funkcionisanje čitavog sistema u odgovarajućim okvirima,” objasnio je direktor za pomorsku i unutrašnju plovidbu u Ministarstvu pomorstva, kapetan Goran Idrizović.
Ministarstvo pomorstva namjerava osnažiti službu inspekcijskog nadzora pred nastupajuću nautičku sezonu, poručio je Idrizović.
“Planiramo kadrovskog popunjavanja i jačanje te službe, pojačanje prisustva na moru, te planiramo da aktiviramo dva dodatna patrolna čamca. Time bismo za akvatorijum Boke i Budve imali ukupno četiri patrolna čamca Ministarstva pomorstva, što znači i posadu tih brodova, ukupno osam osoba. Smatramo da ćemo pojačanim prisustvom na strateškim pozicijama u zalivu doći u situaciju da spriječimo divljanje kojega smo smjedoci posljednjih godina, te se nadam da će ova sezona proteći u najboljem redu i bez pomorskih nezgoda.”
Izvor: Radio Tivat
