Izvor fotografije: intertanko.com
International Maritime Organization (IMO) napravila je važan korak ka uspostavljanju jedinstvenog globalnog regulatornog okvira za smanjenje emisije gasova staklene bašte, tokom 83. zasjedanja MEPC 83, održanog ove sedmice. Međutim, umjesto uobičajenog modela postizanja konsenzusa, odluke su prvi put usvajane glasanjem država članica, što mnogi u industriji vide kao zabrinjavajući presedan.
Pregovori su, očekivano, protekli pod uticajem regionalnih blokova, a dodatnu težinu donijelo je i primjetno odsustvo predstavnika Sjedinjenih Američkih Država. Ipak, dogovoreno je da se dalje razvija okvir koji bi trebalo da omogući ujednačavanje nacionalnih i regionalnih propisa u oblasti emisije GHG (gasova sa efektom staklene bašte), kroz globalni standard.
Posebnu pažnju izazvalo je glasanje o putanji smanjenja intenziteta emisije goriva, tzv. GHG Fuel Intensity (GFI) putanja, koja je postavljena kao ključna tačka nacrta. Ova mjera treba da obezbijedi jasnoću brodovlasnicima, posebno onima koji su već investirali u prelazna goriva, tehnologije i mjere energetske efikasnosti.
I dok je IMO isticao potrebu za ambicioznim i univerzalnim ciljevima, predstavnici industrije upozorili su da preambiciozni standardi, koji nisu usklađeni sa realnošću, mogu dovesti do suprotnog efekta.
Organizacija INTERTANKO, koja okuplja nezavisne brodovlasnike tankera, podsjetila je da je sektor već godinama u fazi tranzicije. Članice su započele investicije i dugoročne komercijalne planove kako bi bile usklađene sa regulativom FuelEU Maritime, koja je, ironično, poslužila kao šablon za dvostepeni tehnički pristup u IMO-ovom nacrtu. Dodatni zahtjevi, upozoravaju iz INTERTANKO-a, mogli bi obesmisliti prethodne napore i destabilizovati tok energetske tranzicije.
“Sada kada je nacrt okvirno postavljen, ključno je preći na njegovu implementaciju. Međutim, pred nama je ogroman zadatak, lista smjernica koje tek treba razviti i usaglasiti je duga i kompleksna”, istakao je viši tehnički menadžer INTERTANKO-a KC Wong, dodajući da je od presudne važnosti uključiti industriju u te procese, kako bi se ciljevi dekarbonizacije zaista mogli ostvariti.
Dodatnu zabrinutost izazvao je i način na koji su vođene rasprave. Generalni direktor INTERTANKO-a Tim Wilkins kritikovao je što su nevladine organizacije, uključujući i INTERTANKO, bile isključene iz većeg dijela zatvorenih sastanaka.
“Time je iz procesa eliminisan doprinos onih koji u IMO donose konkretna znanja, tehnička rješenja i iskustva sa terena. Tradicionalni inkluzivni model IMO-a mora se vratiti, jer bez prisustva industrije, ova pravila neće imati čvrsto uporište u realnosti”, poručio je Wilkins.
Očekuje se da revidirani Aneks VI MARPOL konvencije, u kojem će biti formalizovan ovaj okvir, bude usvojen na vanrednom zasjedanju MEPC-a u oktobru 2025. godine. Mjere bi trebalo da stupe na snagu 16 mjeseci nakon toga, po principu prećutnog prihvatanja.
Pomorska industrija je na raskrsnici, a balans između klimatskih ciljeva i tehničke izvodljivosti zahtijeva dijalog, transparentnost i realne rokove. Da li će IMO uspjeti da obezbijedi okvir koji zaista funkcioniše globalno, ili će rastući broj regionalnih inicijativa preuzeti primat, ostaje da se vidi.
Izvor: intertanko.com
