Povodom prve konferencije The Nautical Institute-Montenegro Branch koja je održana 29. septembra 2025. godine u Crnoj Gori, u Kotoru, član rukovodećeg tima ove organizacije, kapetan duge plovidbe Aleksandar Niković, pomorski inženjer i aktivista pomorske zajednice, specijalno za pomorstvo.info govori o ovoj vodećoj globalnoj profesionalnoj instituciji sa sjedištem u Londonu, koja povezuje pomorske zajednice sa međunarodnim forumima i institucijama, ali i o nautičkom turizmu, nautičkoj industriji i prilikama koje se nude u njenom sve dinamičnijem razvoju…
….
Pripadate najmlađoj generaciji kapetana duge plovidbe koji su iz Crne Gore krenuli na dugi put pomorske karijere. Član ste rukovodećeg tima The Nautical Institute Montenegro, koji pripada globalnoj savjetodavnoj profesionalnoj organizaciji pomoraca i pomorskih stručnjaka. Šta je misija ove organizacija i kako su vas vaše dosadašnje akademske reference povezale sa njom?
The Nautical Institute je međunarodna profesionalna organizacija koja okuplja pomorce i stručnjake iz pomorske industrije, kako na moru tako i na kopnu. Institut je prepoznat kao jedan od vodećih svjetskih autoriteta u oblasti pomorstva.
Kao obrazovna i neprofitna institucija, posvećen je podizanju najviših standarda profesionalizma, stručnosti, bezbjednosti i dobre prakse u industriji. To ostvaruje kroz programe stručnog usavršavanja, obuke, publikacije i međunarodnu akreditaciju.
Moje akademsko putovanje – od osnovnih do master studija zajedno sa dosadašnjom pomorskom karijerom prirodno me povezalo sa The Nautical Institute. Upravo kroz iskustvo života i rada na moru i studija na kopnu shvatio sam koliko je važno da teorija i praksa idu uporedo. Danas, u vremenu ubrzanih promjena i novih tehnologija postaje jasno da pomorci moraju stalno usvajati nova znanja i usavršavati svoje vještine. Smatram da je to jedini način da ostanemo konkurentni i da kao profesija odgovorimo na izazove koji dolaze.
Prva konferencija The Nautical Institute Montenegro Branch je održana u Kotoru 29. septembra 2025. godine. Šta ovaj događaj znači u širim okvirima, a šta predstavlja za crnogorsku pomorsku zajednicu?
Ova konferencija ima poseban značaj jer predstavlja priliku da se crnogorska pomorska zajednica okupi na jednom mjestu. To je trenutak kada možemo zajednički otvoriti vrata budućoj saradnji, profesionalnom razvoju i unapređenju pomorskih standarda u zemlji. Organizacija ovog događaja rezultat je zajedničkog truda i vizije – prije svega našeg predsjednika, kapetana Milutina Lakićevića i članova našeg ogranka, uključujući i moj skromni doprinos, dok su ideje i iskustvo svih nas bili ključni u pokretanju i oblikovanju The Nautical Institute Montenegro Branch.
Istovremeno, biti dio globalne mreže The Nautical Institute za nas znači imati pristup znanju, međunarodnim iskustvima, partnerstvima i inovativnim praksama koje prevazilaze granice jedne zemlje.
Za našu zajednicu ovo je izuzetno važno jer nam omogućava da razmjenjujemo iskustva sa kolegama širom svijeta, pratimo najnovije standarde i tehnologije, te kontinuirano podižemo profesionalni nivo naših pomoraca i institucija. Pripadnost ovoj mreži takođe nam omogućava da naš glas bude prepoznat i uvažen na međunarodnom nivou, čime dodatno jačamo prepoznatljivost i ugled crnogorskog pomorstva u globalnoj industriji.
Šta smatrate ključnim uslovom za razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori, s obzirom da se on u ovoj državi do sada vezuje uglavnom za poslovanje unutar nekoliko turističkih kompleksa, ali ne i za ideju izgradnje novih marina i privlačenje globalnih “nautičkih nomada”?
Priznajem, ovu temu je gotovo nemoguće obuhvatiti u nekoliko rečenica, ali pokušaću da sažeto iznesem najvažnije stavke…
Razvoj nautičkog turizma u Crnoj Gori zahtijeva dobru koordinaciju između infrastrukture, edukacije, digitalizacije i održivog upravljanja. Potrebno je ulagati u modernizaciju i izgradnju marina, kvalitetne prateće servise, te u tehnološku osposobljenost – od rezervacija i upravljanja kapacitetima do komunikacije sa gostima i praćenja održivosti. Sve to mora ići ruku pod ruku sa kontinuiranom obukom kadrova po međunarodnim standardima.
Samo kroz strateški, dugoročan i koordinisan pristup, uz poštovanje ekoloških standarda i održivih praksi, Crna Gora može iskoristiti svoj geografski položaj i prirodne resurse, postati regionalni lider u nautičkom turizmu i generisati značajan ekonomski, turistički i društveni doprinos zemlji.
U jednom zvaničnom obraćanju koje je profesionalnoj javnosti uputio The Nautical Institute Montenegro Branch, piše da “Crna Gora ima veliki potencijal u nizu sektora unutar pomorstva”. Na koje sektore se prije svega misli?
Crna Gora ima niz značajnih prednosti u pomorstvu koje je čine perspektivnom na regionalnom i međunarodnom nivou. Njena geografska pozicija na Jadranskom moru prirodna je luka između sjevernog i južnog Jadrana, sa lakim pristupom Mediteranu i centralnoj Evropi, što predstavlja stratešku prednost za brodarski saobraćaj, logistiku i transport robe.
Crna Gora se takođe može pohvaliti dugom tradicijom pomorskog iskustva. Naši pomorci su priznati širom svijeta, sa visokom stručnom spremom, disciplinom i profesionalizmom na moru. To je vrijedan kadrovski potencijal u koji je neophodno kontinuirano ulagati kroz edukaciju, međunarodnu saradnju i razvoj kompetencija, kako bi se dodatno ojačao sektor.
Prirodne ljepote i povoljna klima čine Crnu Goru vrlo atraktivnom destinacijom za jahting i nautički turizam, čime se dodatno širi ekonomski i turistički potencijal. Luka Bar sa direktnim kopnenim vezama, pruža izvanrednu priliku za razvoj intermodalnog transporta, povezujući more i kontinentalnu Evropu kroz održive logističke tokove.
Na kraju, Crna Gora kao mala i agilna država ima fleksibilnost da brzo implementira međunarodne standarde, inovacije u zelenoj tehnologiji i digitalizaciju, što joj omogućava da se prilagođava globalnim trendovima i unapređuje konkurentnost pomorskog sektora.
Kako organizacija The Nautical Institute Montenegro Branch može pomoći domaćim pomorcima, njihovim potrebama, planovima, ali i pitanjima vezanim za njihova profesionalna i ljudska prava? U tom smislu, sa kojim važnim globalnim institucijama je povezana?
Krenuću od drugog dijela pitanja. The Nautical Institute intenzivno sarađuje sa ključnim međunarodnim institucijama, čime svojim članovima omogućava pristup najnovijim standardima, znanju i praksama u pomorstvu. Posebno ističemo saradnju sa International Maritime Organization (IMO), gdje The Nautical Institute ima status konsultanta i doprinosi razvoju globalnih regulativa i standarda sigurnosti plovidbe.
The Nautical Institute sarađuje i sa Svjetskim pomorskim univerzitetom (WMU), Međunarodnom komorom brodarstva (ICS), Međunarodnom federacijom transportnih radnika (ITF) i Lloyd’s Register Foundation (LRF), u oblastima obrazovanja, obuke, ljudskog faktora i primjene novih tehnologija. Ova saradnja omogućava The Nautical Institute da prati globalne trendove i prenosi najbolja iskustva svojim članovima.
Saradnja The Nautical Institute sa ključnim međunarodnim institucijama pruža crnogorskim pomorcima direktnu vezu sa globalnim standardima i najboljim praksama u pomorstvu. To znači da naši pomorci mogu pristupiti naprednim programima obuke, sertifikacijama i stručnim resursima koji povećavaju njihovu konkurentnost na međunarodnom tržištu rada.
Takođe, kroz umrežavanje i razmjenu iskustava sa kolegama širom svijeta, crnogorski pomorci unapređuju profesionalne vještine, sigurnost i efikasnost u svakodnevnom radu. Sve to doprinosi jačanju ugleda crnogorskog pomorstva i stvara mogućnosti da naši stručnjaci budu priznati i traženi na globalnom nivou.
Kad je riječ o “izgradnji prosperitetne zajednice koja podržava sigurnost, održivost i profesionalnu izvrsnost u regiji”, kako u tom smislu vidite budućnost Crne Gore i njene buduće uloge u okviru evropske porodice pomorskih zajednica zemalja Mediterana? Šta je Crnoj Gori potrebno da bi razumjela sve prednosti koje ima, činjenicom da je privilegivana samom položajem na Jadranu?
Naš položaj na Jadranu je privilegija, ali privilegije bez znanja, discipline i investicija vrlo brzo se pretvaraju u propuštene prilike. Crna Gora ima privilegiju što je prirodno povezana s Jadranom i Mediteranom, ali prava snaga leži u povezivanju te geografske prednosti sa ljudskim i tehnološkim resursima.
Vidim budućnost zemlje u oblikovanju pametne i zelene pomorske zajednice gdje luke ne služe samo za pretovar, već postaju inovativna čvorišta logistike, edukacije i istraživanja.
Da bi to postigla, Crna Gora treba da promijeni perspektivu: pomorstvo ne smije biti samo industrija, već platforma za razvoj znanja, inovacija i međunarodne saradnje. To znači ulaganje u digitalizaciju, održivu energiju, alternativna goriva i pametne tehnologije u lukama, ali i u naše ljude – pomorce, inženjere i menadžere koji postaju ambasadori crnogorskog pomorstva u svijetu.
Ukratko, Crna Gora može postati pionir u mediteranskom pomorstvu ako spoji prirodne prednosti, modernu tehnologiju i visokokvalifikovani kadar u jedinstvenu, održivu i prepoznatljivu pomorsku strategiju.
Dobroj koordinaciji svih učesnika u pomorskoj industriji Crne Gore, prethodi i ozbiljna državna strategija o pomorstvu kao primarnoj djelatnosti i prirodnom animatoru niza progresivnih procesa u ekonomiji? Kakva su vaša dosadašnja iskustva sa domaćom pomorskom administracijom? Kako predstavnik najmlađe generacije pomorskih stručnjaka vidi njene prednosti i nedostatke?
Crna Gora ima sve preduslove da postane centralna tačka pomorskog sektora u regionu. Ključ uspjeha leži u tome da administracija i industrija funkcionišu kao jedinstven, integrisan sistem, gdje sve relevantne institucije – luke, obrazovne ustanove, regulatorna tijela i privatni sektor, djeluju koordinisano i sinhronizovano.
Luka ne treba da funkcioniše samo kao operativna jedinica, već u stalnoj saradnji sa obrazovnim centrima koji razvijaju kadar, regulatornim tijelima koja postavljaju standarde i privatnim kompanijama koje investiraju u inovacije.
Svi akteri moraju imati jasno definisane uloge i odgovornosti, kao i zajedničke, mjerljive ciljeve, što omogućava kontinuirano praćenje napretka i prilagođavanje strategije u realnom vremenu. Samo kroz takav koordinisani pristup moguće je izgraditi održiv i konkurentan pomorski sektor koji funkcioniše efikasno, odgovorno i dugoročno, bez fragmentiranih i privremenih rješenja.
Posebno je važno razvijati stabilan i fleksibilan kadar sposoban da anticipira promjene u tehnologiji, zakonodavstvu i tržištima, te brzo implementira inovacije, uključujući zelenu i digitalnu tranziciju. Pomorstvo treba tretirati kao strateški sektor sa multiplikativnim efektima, ne samo u ekonomiji, već i u znanju, turizmu i regionalnoj saradnji.
Budućnost Crne Gore stoga zavisi i od njene sposobnosti da pojedinačne inicijative pretvori u kontinuirani, koordinisani sistem, gdje inovacija, održivost i profesionalna izvrsnost nisu opcije, već osnovni standard svakodnevnog rada…
U prilici ste da iz sadašnje profesionalne perspektive vidite kako izgleda poslovni ambijent u Crnoj Gori i kad je nautika u pitanju. Ako govorimo o ovoj izrazito profitabilnoj djelatnosti (u koju neke susjedne mediteranske države ulažu veliki novac i dobijaju još veći profit), šta je to što Crnu Goru čini inertnom i spriječava je da učini isto to: korak prema jednom velikom poslovnom potezu, koji bi otvorio niz drugih mogućnosti?
Crna Gora je već preduzela značajan korak donošenjem Strategije razvoja pomorske privrede za period 2020–2030. To je odlična osnova i treba je čvrsto graditi dalje.
Međutim, da bismo ostvarili puni potencijal te Strategije, ključno je još više usmjeriti napore ka njenoj sistemskoj i koordiniranoj implementaciji. Prirodni resursi – more, klima, geografski položaj su neosporni, ali njihova ekonomska vrijednost se u potpunosti ostvaruje tek kada su podržani kontinuitetom u politikama, stabilnim partnerstvima i dugoročnim ulaganjem u ljudske resurse.
Trenutno, nautički turizam još uvijek često funkcioniše kroz pojedinačne inicijative, umjesto kao integrisana industrija sa jasnim lančanim vrijednostima. Da bismo to promijenili, moramo zajednički raditi na tome da nautiku tretiramo ne samo kao prateću granu turizma, već kao samostalan, dinamičan i razvojno ključan sektor.
Vjerujem da, uz još jaču saradnju između svih aktera- institucija, lokalnih samouprava, privrednih subjekata i stručne javnosti možemo zajedno pretvoriti viziju iz Strategije 2020–2030 u opipljivu stvarnost. Upravo takav pristup omogućio bi Crnoj Gori da se u potpunosti uključi u red mediteranskih zemalja koje nautiku tretiraju kao dugoročni strateški resurs, a ne samo kao sezonsku priliku.
Imali ste prilike da vidite dinamiku kojom susjedne države na ovom dijelu Jadrana, poput Albanije i Hrvatske razvijaju svoju pomorsku strategiju, kako im izgledaju luke, marine, kako su organizovani kadrovski i slično. Može li Crna Gora da vodi svoju pomorsku strategiju na sličan način, da pažljivo i odgovorno sagleda svoju ulogu u vjerovatno skoroj evropskoj budućnosti?
Moram reći da je odgovor – može, ali pod uslovom da naučimo da planiramo dugoročno i da imamo strpljenja da viziju sprovedemo do kraja. Crna Gora, sa svojim geografskim položajem, klimom i prirodnim resursima, ima sve preduslove da krene sličnim putem, a već smo postavili važan temelj Strategijom razvoja pomorske privrede 2020–2030, koja jasno definiše ciljeve i smjerove.
Sada je ključno da se fokus usmjeri ka implementaciji i izgradnji sistema koji će te ciljeve nositi kroz godine. To znači da treba jasno uskladiti uloge između ključnih institucija i sektora, da se izgradi stabilan kadar koji ima znanje, iskustvo i sposobnost da vodi projekte na duži rok, da se procesi modernizuju kroz primjenu digitalnih alata i jasnih standarda, što je ključno za predvidljivost, efikasnost i konkurentnost, da se luke i marine razvijaju ne kao izolovani objekti, već kao integrisani čvorovi u široj pomorskoj i turističkoj mreži, i da se donose odluke koje gledaju daleko ispred trenutnog horizonta – jer pravi rezultati u ovom sektoru zahtijevaju vrijeme, strpljenje i konzistentnost.
Evropski okvir nam pruža ne samo standarde, već i pristup znanju, finansiranju i najboljim praksama – što može dati snažno ubrzanje, ako ga iskoristimo kao alat za unapređenje, a ne kao formalnu obavezu.
Mi imamo priliku da ne samo da stignemo susjede, već da u određenim segmentima postanemo lideri – posebno u održivosti, kvalitetu usluga i inovativnim pristupima. Ključ je u tome da svoje potencijale organizujemo na sistemski način, koji poštuje evropske principe, ali i naše specifičnosti, i da gradimo procese koji će trajati duže od bilo kog projekta, duže od bilo koje inicijative, duže od jedne generacije kadrova – jer tek tada ćemo moći reći da smo stvarno postali pomorska zemlja u punom smislu te riječi.
Evropska budućnost je naša velika šansa, jer nam daje okvir i standarde kojima se možemo prilagoditi. Ako to ozbiljno shvatimo, ne samo da možemo pratiti tempo susjeda, već ga u nekim segmentima i nadmašiti. Suština je u kontinuitetu i hrabrosti da donosimo odluke koje možda neće dati rezultate odmah, ali će za desetak godina jasno odrediti položaj Crne Gore kao ozbiljne pomorske zemlje u evropskoj porodici.
Kako vidite budućnost pomorstva u okolnostima tri vrste takozvane tranzicije: tehnološke-digitalne, energetske i ekološke? I, kako bi trebalo da izgleda foto-robot pomorca iz nove stvarnosti?
Budućnost pomorstva uveliko će biti određena kroz tri ključne tranzicije, kao što ste upravo i naveli, tehnološko-digitalnu, energetsku i ekološku – i svaka od njih nosi svoje izazove, ali i ogromne prilike. Tehnološka tranzicija već mijenja lice pomorstva.
Automatizacija, pametni sistemi za praćenje i upravljanje, platforme za razmjenu podataka i analitika u realnom vremenu postaju nezaobilazni dio svakodnevnog rada. To znači da će pomorci, osim tradicionalnih vještina navigacije, morati da razumiju softverske sisteme, upravljaju automatizovanim procesima i donose odluke na osnovu podataka u realnom vremenu. Ovo zahtijeva potpuno novi nivo tehničke pismenosti i sposobnosti prilagođavanja, što je velika, ali i uzbudljiva promjena.
Energetska tranzicija nas uvodi u potpuno novi svijet brodskih pogona. Fosilna goriva polako gube primat, a na scenu dolaze alternativni izvori – LNG, metanol, amonijak, vodonik i hibridni sistemi. To znači da će pomorci budućnosti, pored klasične navigacije, biti i operateri složenih energetskih sistema. Njihova sposobnost da razumiju energetsku efikasnost, optimizuju potrošnju i brzo reaguju u slučaju tehničkih problema postaje jednako važna kao i tradicionalno znanje o moru.
Ekološka tranzicija, sa druge strane, stavlja akcenat na odgovorno korišćenje resursa i očuvanje morskog ekosistema. Pomorci više neće biti samo korisnici tehnologije, već i čuvari mora – oni koji vode računa o emisijama, pravilnom odlaganju otpada i održivom upravljanju brodskim operacijama. Zaštita mora i primjena principa održivosti postaje integralni dio svakodnevnog posla, što zahtijeva svijest, obrazovanje i posvećenost.
Ako sve to sagledamo zajedno, „foto-robot“ pomorca budućnosti više nije tradicionalna slika čovjeka za kormilom ili u strojarnici. To je profesionalac koji objedinjuje tri ključne dimenzije: pomorsku tradiciju, tehnološku pismenost i ekološku odgovornost. On mora biti sposoban za cjeloživotno učenje, otvoren za inovacije, spreman da primjenjuje digitalne alate, razumije složene energetske sisteme i djeluje u skladu sa principima održivog razvoja. Ukratko, pomorac budućnosti biće istovremeno navigator, inženjer i čuvar mora.
Za Crnu Goru, ali i šire u regiji, ovo znači da moramo ulagati u obrazovanje i stručno usavršavanje, razvijati međunarodne programe obuke i standardizovati znanja koja će naši pomorci primjenjivati na globalnom tržištu. Samo kroz ovakvu pripremu možemo osigurati da naši pomorci ne samo da prate svjetske trendove, već da postanu lideri u novoj stvarnosti pomorstva, gdje sigurnost, efikasnost i održivost idu ruku pod ruku.
Razgovarao: Nikola Vlahović, pomorstvo.info
