Filip Radulović je rođen u Podgorici 1990. godine, a odrastao u Sjedinjenim Američkim Državama, osnovno i srednje obrazovanje stekao je u San Francisku, a diploma fakulteta (Biotehnologija i menadžment tehnologije) stekao je na Univerzitetu Kalifornije u Dejvisu.
Radio je za neke od najvećih svjetskih kompanija u oblastima biotehnologije, automobilske industrije i zelene energije uključujući i kompaniju „Tesla“. Nakon povratka u Crnu Goru 2020. godine, bio je predsjednik Odbora direktora avio-kompanije “AirMontenegro” i izvršni direktor Montenegro Works-a.
Od novembra 2023. godine do 23. jula 2024. godine obavljao je funkciju ministra saobraćaja i pomorstva u Vladi Crne Gore, a nakon razdvajanja na dva resora, imenovan je za ministra pomorstva.
Povodom rezimea protekle 2024., a u susret 2025. godini, za pomorstvo.info govori o sadašnjem stanju i perspektivama pomorske industrije Crne Gore.
…..
Ministarstvo pomorstva je u 2024. godini konačno postalo samostalno, a vi ste kao resorni ministar konačno dobili „odriješene ruke“ da sprovedete u djelo sve bitne aktivnosti u oblasti pomorske privrede. Kakva su vam dosadašnja iskustva, šta su u ovom kratkom roku bili uspješni projekti, šta je u planu za 2025. godinu i sa kojim izazovima se suočavate?
Ministarstvo pomorstva, koje je u 2024. godini postalo samostalno, omogućilo je snažniji fokus na razvoj pomorske privrede, što je od ključnog značaja za dalji ekonomski napredak Crne Gore.
Dosadašnja iskustva su izuzetno pozitivna, jer smo, zahvaljujući samostalnosti, uspjeli ubrzati sprovođenje projekata i unaprijediti saradnju sa privrednicima i međunarodnim partnerima. Kao uspješno realizovane projekte u 2024. godini želio bih da navedm otvaranje linije Budva–Dubrovnik, koja će i naredne ljetnje sezone povezivati ove gradove a takođe u ovoj godini je uspostavljena odnosno obnovljena feri-linija Ankona-Bar. U 2025. godini biće uspostavljena i nova linija Kotor–Dubrovnik, a u saradnji sa s renomiranim hrvatskim prevoznikom “Jadrolinija”, 2025. godine će biti ponovo uspostavljena i pomorska linija Bar-Bari.
Takođe, moram da napomenem još jedan važan projekat, a to je uspostavljanje Jedinstvenog nacionalnog pomorskog prozora (NMSW), kojim su pojednostavljene i digitalizovane procedure prilikom najave dolaska i odlaska brodova u crnogorskim lukama.
Što se tiče planova za 2025. godinu, kao što sam gore pomenuo to su otvaranje nove pomorska linija Kotor–Dubrovnik, kao i realizacije trke Ocean race, koja spada među vodećim svjetskim događajima u jedrenju, čije finale će ove godine biti u Crnoj Gori.
Ovaj događaj će dodatno promovisati Crnu Goru kao tursitičku destinaciju, a procjene su da će tokom četiri dana događaja Boku posjetiti oko 96 hiljada ljudi.
Kao najveći izazov vidim modernizaciju Luke Bar i njeno spajanje sa kompanijiom Port of Adria, ukoliko država postigne dogovor sa većinskm vlasnikom preduzećem Globar ports.
Smatram da razdvajanje ovih kompanija nije bilo u državnom interesu, a investicije u modernizaciju infrastrukture Luke Bar i povećanje konkurentnosti naših luka su od ključnog značaja.
Vjerujem da je uz zajednički trud svih aktera moguće ostvariti viziju Crne Gore kao regionalnog lidera u pomorskoj privredi do 2030. godine. Među glavnim prioritetima Ministartsva pomorstva u narednom period biće i modernizacija flote, ulaganje u zelene tehnologije i digitalizaciju kako bismo se uskladili sa ekološkim standardima Evropske unije i Crnu Goru pozicionirali kao pomorsku i nautičku destinaciju.
Nakon prvih kontakata sa Unijom pomoraca Crne Gore koje ste imali na početku mandata, predočeni su vam brojni problemi ove zajednice koja je narasla na 7000 onih koji plove ili čekaju ukrcaj. Jedan od njihovih zahtijeva bio je odgovor države na zahtjeve međunarodnih pomorskih organizacija da se sistemski uredi položaj i status pomoraca. Dokle se stiglo sa riješavanjem tih pitanja?
Nakon prvih kontakata s Unijom pomoraca Crne Gore, identifikovani su brojni izazovi zajednice od preko 6.000 pomoraca. Ključni zahtjev bio je sistemsko uređenje njihovog statusa u skladu s međunarodnim standardima, što je rezultiralo značajnim koracima. U februaru ove godine, Unija pomoraca istakla je očekivanja za unapređenje rada crnogorske pomorske administracije, posebno nakon EMSA inspekcije iz 2023. Inspekcija je ocjenjivala primjenu STCW konvencije u Crnoj Gori. Kao odgovor, Ministarstvo je krajem godine dostavilo EMSA-i korektivni Akcioni plan, uključujući QMS procedure i potrebne propise. Takođe, sprovedena je nezavisna evaluacija obrazovanja pomoraca uz podršku Evropske komisije, čiji se izvještaj uskoro očekuje.
Kada su u pitanju radna prava pomoraca, ističem da je Crna Gora pristupila većini konvencija Međunarodne organizacije rada, između ostalih i krovnoj Konvenciji o radu pomoraca iz 2006. godine. Crnogorski pomorci se nalaze na Bijeloj listi EU, obzirom da je postupak njihove obuke i izdavanja ovlašćenja o osposobljenosti u cjelosti usklađen sa relevantnim zahtjevima EU.
Početkom 2024. godine još uvijek nije bila urađena izrada novog nacionalnog pravilnika o sertifikaciji pomoraca, a obaveza izrade pomorskih identifikacionih dokumenata je bila “na čekanju”. Kakvo je stanje u vezi sa tim danas?
U februaru 2024. Ministarstvo je, uz saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova, donijelo Pravilnik o identifikacionoj ispravi pomorca, kojim se uređuju način i postupak izdavanja, sadržaj, zaštitni elementi i obrazac identifikacione isprave pomoraca. U decembru 2024. donesen je i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o vrstama zvanja i ovlašćenja za članove posade broda. Ovaj pravilnik detaljno reguliše vrste zvanja, uslove za sticanje ovlašćenja, programe obuke i ispita, standarde za pomorske škole i pravna lica za obuku, kao i uslove za članove komisija i ispitivače.
Jedan ugledni pomorski stručnjak, izjavio je ne tako davno da u Crnoj Gori što se pomorstva i pomoraca tiče “Zakonska regulativa postoji, ali monitoring i usaglašenost sa trendovima apsolutno ne postoje”. Kakve su sadašnje mogućnosti Ministarstva pomorstva u implementaciji tih regulative i šta ometa njihovo sprovođenje?
Ministarstvo pomorstva prepoznaje značaj zakonske regulative i izazove u njenoj implementaciji. Postojeće mogućnosti fokusirane su na jačanje kapaciteta za nadzor, digitalizaciju, usklađivanje s međunarodnim standardima i podršku pomorcima. Ključni izazovi uključuju nedostatak obučenog kadra, ograničene resurse za modernizaciju infrastrukture i potrebu za brzim prilagođavanjem međunarodnim standardima.
Radimo na edukaciji kadra, povećanju budžeta i modernizaciji administracije kako bismo osigurali efikasniju primjenu propisa. Ministarstvo ostaje otvoreno za saradnju i predloge svih zainteresovanih strana kako bi Crna Gora bila prepoznata po kvalitetnom pomorskom sektoru.
Na svečanom prijemu brucoša na Pomorskom fakultetu u Kotoru, septembra 2024. godine, rekli ste: “Pomorstvo je profesija koja vas može odvesti na najudaljenije tačke svijeta, ali uvijek imajte na umu da Crna Gora čeka na vaš povratak”. Osim njihovih porodičnih i prirodnih veza sa maticom, šta država treba da učini da po povratku budu uključeni u društvo, tim prije što svojim sredstvima značajno daju doprinos i budžetu?
Na svečanom prijemu brucoša na Pomorskom fakultetu istakao sam koliko je značajno da naši pomorci, iako plove svjetskim morima, ostanu povezani sa svojom maticom. Pored porodičnih i emocionalnih veza koje ih vraćaju kući, država ima odgovornost da stvori uslove za njihovu bolju integraciju u društvo nakon povratka. Prvi korak u tom pravcu je prepoznavanje njihovog doprinosa ekonomiji, s obzirom na sredstva koja unose u državu kroz zarade. Zbog toga radimo na stvaranju poreskih olakšica za pomorce, kao i na jačanju pravnog okvira koji štiti njihova prava, uključujući radno-pravni status i socijalnu sigurnost.
Takođe, planiramo unaprijediti programe reintegracije, koji bi pomorcima omogućili lakši povratak u civilni život. Ovo uključuje prilike za profesionalno usavršavanje, zapošljavanje u pomorskoj administraciji ili u drugim sektorima gdje mogu iskoristiti svoje iskustvo i vještine.
Naš zadatak je da pomorcima pružimo sveobuhvatnu podršku, ne samo tokom njihovih karijera, već i po povratku, kako bismo ih što više uključili u društveni i ekonomski razvoj Crne Gore.
Kakve su mogućnosti da u perspektivi Crna Gora dobije zanajniju flotu trgovačke mornarice, koja bi bila važan stub ekomonije kao što je to u prošlosti bio slučaj?
Razvoj značajne trgovačke mornarice u Crnoj Gori jeste ambiciozan, ali ostvariv cilj koji zahtijeva strateško planiranje i zajednički angažman svih relevantnih aktera. U prošlosti, trgovačka mornarica bila je jedan od temelja naše ekonomije, i vjerujem da Crna Gora ima potencijal da ponovo postane prepoznatljiva pomorska sila u ovom segmentu.
Prvi korak ka ostvarenju ovog cilja jeste kreiranje povoljnog zakonodavnog i investicionog okvira. Trenutno radimo na jačanju regulative koja će olakšati registraciju brodova pod crnogorskom zastavom, uz pružanje poreskih i administrativnih beneficija za brodarske kompanije koje žele da posluju u Crnoj Gori.
Drugi ključni element je unapređenje pomorske infrastrukture. Luka Bar, kao naš najveći pomorski kapacitet, mora biti modernizovana kako bi mogla služiti kao strateška tačka za trgovačke i logističke operacije. Takođe, razvoj dodatnih luka i marina pruža mogućnost širenja naše trgovačke mreže.
Treći element je ulaganje u obrazovanje i obuku pomoraca. Uz postojeće programe koji osiguravaju visok nivo stručnosti naših pomoraca, radimo na uspostavljanju specijalizovanih programa koji bi podržali rad u trgovačkoj mornarici i omogućili dodatno zapošljavanje domaće radne snage.
Kao resorni ministar, u prvom dijelu mandata (saobraćaj i pomorstvo), napravili ste kontakte sa nekim mediteranskim zemljama na čijim brodovima crnogorski pomorci mogu da se zapošljavaju. Kakve mogućnosti imate za širenje takvih konataka i “otvaranja novih vrata” našim pomorcima?
Tokom prvog dijela mandata ostvareni su značajni kontakti sa mediteranskim zemljama, omogućavajući crnogorskim pomorcima zapošljavanje na njihovim brodovima. Ovi kontakti su dodatno osnaženi kroz potpisivanje bilateralnih sporazuma o priznavanju sertifikata i uvjerenja, čime se proširuju radne mogućnosti za naše pomorce.
Crna Gora se nalazi na Bijeloj listi EU, što potvrđuje usklađenost naše obuke i sertifikacije sa evropskim standardima. Ipak, za dalju konkurentnost crnogorskih pomoraca na međunarodnom tržištu rada, ključno je nastaviti sa potpisivanjem bilateralnih sporazuma. Do sada su takvi sporazumi postignuti sa zemljama kao što su St. Vinsent i Grenadini, Portugal, Norveška, Grčka, i mnoge druge.
Ovi sporazumi omogućavaju našim pomorcima zapošljavanje na brodovima koji viju zastave tih država, čime se značajno povećava njihova konkurentnost na tržištu. Nedavno su potpisani novi sporazumi sa Kiprom i Italijom, koji otvaraju dodatne prilike za crnogorske pomorce.
Ministarstvo aktivno radi na širenju ovih kontakata i uspostavljanju novih bilateralnih sporazuma sa državama koje posjeduju značajne trgovačke flote. Naš cilj je osigurati da crnogorski pomorci budu prepoznati kao pouzdani i visoko obučeni profesionalci, spremni da odgovore na izazove modernog pomorskog sektora.
Koji su najvažniji planovi Ministarstva pomorstva u 2025. godini i godinama koje slijede? Koji su kratkoročni a koji dugoročni planovi?
Ministarstvo pomorstva za 2025. godinu ima veoma ambiciozne planove koji se ogledaju prije svega kroz harmonizaciju zakonodavnog okvira sa zahtjevima Evropske unije. Prioriteti su izrada novog Zakona o sigurnosti plovidbe, Zakona o zaštiti mora od zagađenja sa pomorskih objekata i izrada Zakona o lukama.
Takođe, u planu je ažuriranje postojeće Strategije razvoja pomorske privrede kako bi se kroz istu definisala i primjena međunarodnih IMO instrumenata i EU propisa u nacionalne propise Crne Gore, na šta nas obavezuje i IMSAS izvještaj iz 2019. S obzirom da pomorska administaracija Crne Gore igra aktivnu ulogu i teži tome da Crna Gora bude pomorska država koja u potpunosti primjenjuje odredbe svih važećih međunarodnih sporazuma čija je potpisnica, pomorska administracija Crne Gore će zadržati proaktivan stav i obezbijediti da svi zakoni, uredbe i drugi propisi budu sprovedeni i primijenjeni, čime se garantuje poštovanje obaveza države zastave, države luke i obalne države.
Održavate li kontakte sa IMO (Svetskom pomorskom organizacijom) i kakvog karaktera su ti kontakti?
Crna Gora je 2006. godine postala 167 članica Međunarodne pomorske organizacije a time prihvatila i prava i obaveze koje iz članstva proizilaze. Shodno tome, zadatak je da naročitu pažnju posvetimo jačanju pravnog i administrativnog okvira, u cilju podizanja nivoa sigurnosti i bezbjednosti, zaštite mora od zagađenja i ekološkoj zaštiti u lukama, marinama i brodogradilištu.
U tom smislu ministarstvo ima mogućnost korišćenja kooperativnih programa, koji su projektovani da pomognu zemljama kojima nedostaje stručni kadar i oprema za uspješno funkcionisanje pomorske privrede, pa kroz održavanje seminara, obuka i treninga pomorska administracija Crne Gore ima mogućnost usavršavanja.
Pomorska administracija je u obavezi da prati standarde i preporuke IMO-a i da odgovori svim izazovima naročito imajući u vidu ograničene administrativne kapacitete i limitirana finansijska sredstva. Takođe u obavezi smo i da blagovremeno izvještava IMO o aktivnostima koje sprovodimo po pitanju ratifikacije IMO konvencija kao i implementiranja istih kroz zakonodavni okvir.
Razgovarao: Nikola Vlahović, pomorstvo.info
