Izvor fotografije: gov.me
Saobraćaj i pomorstvo su jedno od najvažnijih otvorenih pitanja u razvojnim planovima Crne Gore, kao najizvjesnijeg kandidata sa Zapadnog Balkana za članstvo u Evropskoj uniji.
Ovo je nedavno potvrdila i ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori, naglašavajući posebno da je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva “jedno od ključnih kada je u pitanju ostvarivanje ekonomskog i investicionog plana EU za Zapadni Balkan”.
Resorni ministar Filip Radulović, odazvao se pozivu uredništva web portala pomorstvo.info, da tim povodom, a u javnom interesu, odgovori na nekoliko pitanja iz svoje nadležnosti vezanih za buduću strategiju razvoja saobraćaja i pomorstva u Crnoj Gori.
Iz profesionalne biografije ministra Radulovića treba istaći činjenicu da je osnovno i srednje obrazovanje stekao u SAD (San Francisko), te da je studirao na Univerzitetu Kalifornije u Davis-u (među 10 naboljih američkih državnih Univerziteta). Diplomirao je Biotehnologiju i menadžment tehnologije i radio za neke od najvećih svjetskih kompanija u oblastima biotehnologije, automobilske industrije i zelene energije uključujući i kompaniju „Tesla“.
U Vašim prvim izjavama po stupanju na dužnost ministra saobraćaja i pomorstva, pomenuli ste „valorizaciju potencijala Luke Bar“. Šta ona podrazumijeva i kakva su Vaša očekivanja?
Luku Bar je, u skladu sa strateškim i prostorno-planskim dokumentima, neophodno razvijati kao glavnu međunarodnu teretnu luku u Crnoj Gori, i to na način da treba povećati stepen iskorišćenosti postojećih kapaciteta, ali i razvijati nove kapacitete koji će dovesti do unaprjeđenja lučkih usluga.
Naravno, kada govorimo o valorizaciji potencijala Luke Bar, neizostavno moramo podsjetiti da je izgradnja odgovarajuće infrastrukture u zaleđu uslov svih uslova. Naime, bez značajnih ulaganja u željezničku infrastrukturu ka Beogradu, odnosno ulaganja u putnu infrastrukturu, dakle autoput Bar-Boljare, ali i putni pravac prema Bosni i Hercegovini i putni pravac od Bara prema Republici Albaniji, ne možemo očekivati značajniju valorizaciju, niti razvoj multimodalnog transporta preko Luke Bar.
Jedino na ovaj način, Luka Bar može postati konkurentna u odnosu na druge luke u Jadransko-jonskoj regiji. Kako sam nedavno i najavio, iniciraću u saradnji sa Privrednom komorom Crne Gore intenziviranje aktivnosti Koordinacionog odbora za tranzitni saobraćaj, uz podršku predstavnika Ministarstva saobraćaja i pomorstva.
Vjerujem da ćemo kroz rad navedenog Odbora, koji okuplja najrelevantnije privredne subjekte u logističkom lancu preko Luke Bar, uspjeti i da preusmjerimo određene robne tokove preko Crne Gore, što bi dovelo ne samo do povećanja obima pretovara u Luci Bar, nego bi imalo itekako značajan pozitivni uticaj na cjelokuopnu crnogorsku privredu.
Pored navedenog, važno je da ukažem i da ću sa svojim saradnicima, ali i ostalim kolegama iz Vlade, sagledati potencijalne modele koji bi mogli biti potencijalno primijenjeni u cilju objedinjavanja Luke Bar, ukoliko opredjeljenje Vlade bude da je i objedinjavanje lučkog područja i upravljanje istim takođe jedna od strateških aktivnosti kojoj bi trebali da budemo posvećeni u narednom periodu. Podsjetio bih i da gotovo cjelokupno područje Luke Bar ima status Slobodne zone, što složićemo se predstavlja vrlo važan ekonomski potencijal, pa će Ministarstvo u saradnji sa Lukom Bar aktivno raditi na značajnijem korišćenju slobodne zone, posebno imajući u vidu brojne pogodnosti koje status slobodne zone omogućava i zemlji domaćinu i inostranim investitorima.
Prethodnih decenija, pomorska industrija je bila potpuno zanemarena. Smatrate li da bi njena revitalizacija bila takođe od ključnog značaja za jednu mediteransku i evropsku državu kakva je Crna Gora? Postoje li, makar i u dugoročnim projekcijama, vizija razvoja pomorstva kao strateške privredne grane?
Naravno da vizija razvoja pomorstva kao strateške privredne grane postoji i da ću, kako sam i najavio, pomorstvo držati visoko u vrhu moje agende. Prije svega, želim da u svom mandatu omogućim adekvatnu implementaciju Strategije razvoja pomorske privrede 2020-2030. godine i vjerujte da ću sa svojim timom više nego vrijedno raditi na tome. Već smo definisali prioritetne aktivnosti i vremenski okvir za njihovu realizaciju.
One su, naravno, brojne jer moramo znati da sektor pomorstva obuhvata značajne resurse i da je riječ o desetinama aktivnosti koje se jednako mogu okarakterisati kao prioritetne, svaka na svoj način.
Naime, neke se odnose na naše pomorce kao najvažniji resurs u pomorstvu, druge na razvoj lučke infrastrukture, neke treće opet na određene lučke usluge, značajan dio na naše međunarodne obaveze, prisutna su svakako i pitanja koja se odnose na brodarska društva, na pomorski saobraćaj i sigurnosti plovidbe, zaštitu od zagađenja, jačanje administrativnih kapaciteta u pomorskoj administraciji itd.
Uvjeren sam da ćemo napornim radom uspjeti da našu zemlju vratimo na mjesto koje joj pripada u odnosu na ostale, razvijene pomorske zemlje i da sektor pomorstva itekako može, treba i mora konačno biti ponovo prepoznat i od strane Države kao strateška privredna grana.
Kakva će biti strategija Vašeg ministarstva na planu modernizacije i efikasnijeg upravljanja pomorskim saobraćajem?
Svjestan sam da je potrebno raditi dosta na unaprjeđenju pomorskog saobraćaja u Crnoj Gori. Izazovi sa kojima smo suočeni su brojni, počevši od obima saobraćaja kojeg imamo npr. u Boki tokom ljetnje turističke sezone, preko nedovoljnog broja inspektora koji vrše inspekcijski nadzor nad plovnim objektima, do propisa koje je potrebno takođe unaprjeđivati u određenim segmentima.
Namjera mi je da određene postupke koji se vode pred crnogorskom pomorskom administracijom učinimo dostupnijim, efikasnijim, da digitalizujemo određene procedure i sl.
Takođe, pristupićemo i izradi određenih analiza koje će pokazati da li je potrebno optimizovati pomorski saobraćaj u Boki i na koji način, posebno ako znamo da sada imamo i preko 500 uplovljenja kruzera na godišnjem nivou. Pored navedenog, planirali smo izradu novog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe za IV kvartal naredne godine, tako da vjerujem da će novo zakonsko rješenje doprinijeti takođe sigurnijem pomorskom saobraćaju.
Ukupna površina mora kao najvrijednijeg prostornog resursa Crne Gore, velika je skoro kao polovina površine ukupnog kopnenog dijela državne teritorije. Može li se ova činjenica u perspektivi bolje i dublje razumjeti nego što je to do sada bio slučaj?
Uvjeren sam ne samo da može, nego da je to neophodno. Duboko vjerujem da resurs mora do sada nismo niti koristili niti strateški razvijali na način na koji smo mogli i trebali.
Na nama je da radimo na viziji razvoja ovog sektora, a kako sam već naveo imamo i usvojena strateška dokumenta, koja na vrlo konkretan način definišu naše strateške i operativne ciljeve ukoliko želimo da Crna Gora ponovo vrati ugled tradicionalne pomorske zemlje i da na najbolji mogući način svi zajedno crpimo benefite od sektora pomorstva, koji su vjerujte izuzetni.
Ostaću posvećen implementaciji strateških ciljeva i put do njihove realizacije ću vrlo rado preći zajedno sa strukovnim udruženjima, akademskom zajednicom, pomorskom privredom, dakle svim onima čije veliko znanje, iskustvo i energija mogu pomoći da pomorstvo vratimo na mjesto koje mu u Crnoj Gori pripada.
Razgovarao: Nikola Vlahović, pomorstvo.info
