Second engineer Mladen Gluhović, za sebe kaže da je netipičan pomorac. Rođen je u Sarajevu, živi u Kotoru, porodični je čovjek (srećno je oženjen i otac dvoje djece). Kad govori o tome šta je netipično kod njega, napominje da ne dolazi iz porodice pomoraca, jer se niko u njegovoj bližoj ili daljoj rodbini nije bavio pomorstovom. Takođe nije tipičan pomorac ni po onom “modelu” da je posle srednje pomorske škole i sticanja više škole ili fakultetske diplome, krenuo put mora.
Počeo je da plovi sa 33 godine. Tacnije, 2014. godine kada se ukrcao na kompaniju Eastern Mediterranean koja u svojoj floti posjeduje kontejnere, balkove i tankere. Počeo je kao apprentice engineer i taj prvi ugovor je ostao na brodu punu godinu, plus 14 dana i 9 sati (kako je precizno sabrao), da bi kompletirao sea service za polaganje stručnog ispita.
Od tada, predanost, posvećenost i odgovornost prema poslu dovode ga do pozicije 2/Engineer. Sa te pozicije se opravdano nada unapređenju u “Kapa” u bliskoj budućnosti.
Za web portal pomorstvo.info, govori o specifičnosti svoga posla, upravljanju brodovima i njihovim sistemima, novim tehnologijama, odnosu kompanija prema pomorcima, životu na moru…
………
Stručnjaci vjeruju da brod bez “mašinista” neće moći da plovi ni u tehnološki još savršenijoj budućnosti. Šta mislite o tome?
I laici i stručnjaci vjerovatno će biti oprezni kada je u pitanju potpuno povjerenje autonomnih sistema u klasičnim industrijama kao što je pomorstvo. Mnogi kapetani, oficiri i članovi posade će željeti da imaju ljudski nadzor, barem kao rezervu, u slučaju da tehnologija kasni ili je potrebna ljudska prosudba za donošenje ključnih odluka.
U kontekstu uspona novih tehnologija, vjerovatno će se još mnogo toga značajno promijeniti. Kako tehnologija napreduje, oficiri „mašinisti“ će se suočiti sa novim izazovima i odgovornostima. Moraće da rade rade sa sve naprednijim autonomnim sistemima, kao što su roboti i vještačka inteligencija koja vrši analizu podataka, donošenje odluka i implementaciju strategije.
Biće vjerovatno odgovorni za nadgledanje i kontrolu ovih sistema, osiguravajući da rade u skladu sa navedenim ciljevima i pravilima.
Naravno, sve ovo podrazumijeva da će morati da prođu kroz specifične obuke i sticanje novih vještina. To bi moglo da uključuje rad i održavanje novih mašina, kao i razvoj strategija za njihovu optimalnu primjenu u stvarnim uslovima. Ali, to dalje znači da će morati da se radi na ranom pripremanju budućih pomoraca ovog usmjerenja za određene zadatke (već u srednjoj školi, kasnije univerzitetima)…
Upravljanje brodovima i njihovim sistemima sve se više razlikuje od onoga što je decenijama bilo norma.
Kakva će biti uloga oficira mašiniste u budućnosti ako govorimo o usponu novih tehnologija?
Iako autonomni sistemi mogu obavljati mnoge rutinske zadatke, njihova sposobnost da se nose sa neočekivanim, nepredvidivim situacijama i okolnostima koje nastaju na moru, i dalje ostaje ograničena.
Mnoge odluke koje se odnose na bezbjednost, hitne intervencije ili reagovanje na promjene u okruženju često zahtijevaju ljudsku procjenu, kreativnost i iskustvo koje mašine još uvijek nisu u stanju da u potpunosti ponove.
Uspostavljanje potpuno autonomnih brodova bez ljudskog nadzora može pokrenuti pitanja odgovornosti u slučaju nesreće ili greške. Ako bi došlo do ozbiljnog problema (recimo, sudar ili cyber napad), uloga ljudskog faktora bila bi ključna u donošenju brzih i ispravnih odluka koje se ne mogu uvijek programirati u sistemima.
Dok autonomni sistemi mogu da analiziraju i otkriju mnoge tehničke probleme, popravke i intervencije, u realnom vremenu će često zahtijevati ljudsku stručnost.
Čak i najnapredniji sistemi neće biti u stanju da riješe sve tehničke ili fizičke izazove koji mogu nastati tokom plovidbe. U takvim slučajevima, stručnjaci, kao što su inženjerski oficiri, koji razumiju sve aspekte brodskih sistema, biće nezamjenljivi.
Kakav je odnos današnjih velikih brodarskih kompanija prema pravima pomoraca, njihovim potrebama i sposobnostima? Kakva su vaša iskustva?
Današnji odnos velikih brodarskih kompanija prema pravima, potrebama i mogućnostima pomoraca varira, ali poslednjih decenija, iako ne bez izazova, uočena su značajna poboljšanja. Istovremeno, postoje mnoge oblasti koje još uvijek zahtevaju napore i promjene kako bi se u potpunosti osigurala prava pomoraca.
Na primjer, ulaže se (uočljivo) više novca u bezbjednost brodova i posade…Dalje, povećan je fokus na zdravstvenu zaštitu pomoraca, poboljšanje uslova rada na brodu, kao i obezbjeđivanje odgovarajuće opreme za zaštitu od nesreća i povreda. Postoje i međunarodni standardi, kao što je Međunarodna konvencija o standardima obuke, sertifikacije i čuvanja straže za pomorce (STCV), koja postavlja visoke kriterijume za obuku i bezbjednost pomoraca.
Ali, bez obzira na sve ovo, i dalje postoje značajni problemi u vezi sa uslovima rada. Prekomjerno radno vrijeme, dugi periodi na moru (ponekad i do 6 mjeseci) i stresne okolnosti koje su i dalje prisutne. Takođe, i to treba istaći, plata pomoraca varira u zavisnosti od kompanije, vrste broda i vrste posla.
Međutim, generalno, neki pomorci i dalje dobijaju nisku naknadu za svoj rad u poređenju sa opasnostima kojima se izlažu, dok drugi, posebno u velikim i renomiranim kompanijama, uživaju znatno bolju platu i beneficije.
Međunarodni sindikati pomoraca, kao što je Međunarodna federacija transportnih radnika (ITF), stalno se bore za bolje plate i uslove rada za pomorce širom svijeta. I to je zaista značajna podrška.
Zakonodavne promjene kao što su veći zahtjevi za poštovanje prava pomoraca u međunarodnom pravu (MLC 2006), učinile su nešto na poboljšanju uslova rada i prava pomoraca. Međutim, primjena ovih propisa može biti problematična, posebno u zemljama u kojima su pomorska prava i inspekcija manje regulisani ili pod nadzorom. A, kao što znamo, takvih zemalja ima priličan broj.
Kakva je dnevna rutina second engineer-a dok ste na brodu, koji su glavni izazovi sa kojima se susrećete na toj poziciji?
Svaka brodska kompanija može imati svoje specifične procedure i rutine, ali postoji neka okvirna predstava o tome šta je tipična dnevna rutina za 2nd engineer-a na tankerima. Ipak, dnevna rutina na tankerskom brodu može se razlikovati u zavisnosti od posebnih dužnosti i pozicija posade. Uopšteno govoreći, evo kako izgleda jedan tipičan dan (po satima) za 2nd Engineer (drugog inženjera) na tankerima:
- Početak radnog dana (08:00 – 08:30)
Pregled stanja broda: Obavlja se rutina provjere svih ključnih sistema broda, uključujući motore, pumpe, generatore i druge vitalne mašine. Kontrola nivoa goriva, smanjenje potrošnje i sistem za napajanje.
Dnevna dokumentacija: Ažuriranje dnevnih zapisnika, uključujući informacije o operacijama motora i stanjima opreme.
- Rad na održavanju i inspekcijama (08:30 – 12:00)
Drugi inženjer može biti odgovoran za inspekciju i održavanje ključnih sistema kao što su sistemi za vodu, pumpe za gorivo, sistemi za klimatizaciju i druge mašine.
Komunikacija sa pomorskom upravom je takođe bitna, u saradnji sa ostatkom posade, provjerava se sve u vezi sa bezbjednošću, uključujući planove za evakuaciju, rad sa toksičnim materijalima ili bilo kakve potencijalno opasne situacije.
Ako postoji bilo kakav problem sa sistemima broda, 2nd engineer je odgovoran za analizu problema, pronalaženje rješenja i eventualnu popravku.
- Pauza za ručak i odmor (12:00 – 13:00)…Obično je predviđeno vrijeme za odmor, ručak i opuštanje.
- Popodnevna smjena (13:00 – 17:30)
Inače, dnevne rutinske aktivnosti mogu uključivati održavanje mašina, provjeru radnih parametara, ili čišćenje i održavanje filtera i pumpi. Što se tiče treninga i edukacija, može se eventualno raditi na obuci posade, kao i održavanju svih sigurnosnih procedura.
- Priprema za večernje obezbjeđenje broda (17:30 – 18:00). Drugi inženjer vrši poslednje provjere prije nego što smjena bude završena, osiguravajući da su svi vitalni sistemi u dobrom stanju.
Ažuriranje izvještaja o statusu sistema broda (krajnji izvještaj), napomene za narednu smjenu i postavljanje eventualnih problema na dnevni red za sledeći dan. U 18h ide se na večeru i odmor.
- U periodu od 23:00h do 00:00h, dežurni oficir pravi poslednji krug kroz „makinu“, dakle, pregleda sve mašine i uređaje i samo ako je sve u najboljem redu napusta prostor i ide na spavanje.
Ovako opisana dnevna rutina važi samo kada je brod na otvorenom. Ako se brod nalazi u luci, ili prilikom ukrcaja ili iskrcaja, tada se drže dežurstva.
Prekovremeni rad se koristi prilikom početka ili kraja iskrcaja ili u slučajevima za hitne situacije. I tu je važno reći (za one mlađe, koji tek počinju da plove) 2nd engineer mora biti spreman za hitne popravke, kao i za obuku posade za vanredne situacije.
Već duže vremena globalno pomorstvo se suočava sa ratovima ili posledicama ratova koje usporavaju i problematizuju globalni pomorski transport. Kako gledate na tu činjenicu?
Ratovi i njihovi direktni i indirektni uticaji na globalno pomorstvo predstavljaju značajan izazov za pomorsku industriju, koja je ključna za globalnu trgovinu. Konflikti mogu usporiti ili čak potpuno ometati pomorski transport iz nekoliko razloga…
Recimo, ratovi često dovode do blokada ili oštećenja pomorskih puteva, kao što su moreuzi i ključne luke, što usporava ili čak onemogućava protok robe. Na primjer, blokade Sueskog kanala, Hormuškog moreuza ili drugih strateških tačaka mogu izazvati velike zastoje u transportu i povećanje troškova. Vidjeli smo kako to izgleda u nekim sitiucijama i kakve su posljedice.
Pomorski ratovi ili piraterija, kao posljedica konflikata, povećavaju rizik za brodove i posade. Ovaj rizik ne samo da ugrožava ijljudske živote, već i povećava troškove osiguranja, a to znači dalje povećavaju cijene robe u globalnoj trgovini.
U regionima bogatim naftom, mogu drastično uticati na stabilnost globalnih tržišta energenata. Fluktuacije u cijeni nafte direktno utiču na troškove prevoza i proizvodnje, kao i na potražnju za različitim proizvodima i sirovinama. Ove promjene često dovode do nestabilnosti u pomorskom transportu.
Eto samo nekih od razloga zašto se globalno pomorstvo mora prilagoditi novim realnostima kroz povećanu saradnju, inovacije u tehnologijama sigurnosti brodova, kao i kroz modernizaciju sistema za upravljanje rizicima. Takođe, pomorska industrija mora da radi na diversifikaciji svojih ruta i na smanjenju zavisnosti od određenih ključnih regija koje mogu biti pogođene konfliktima.
Kako nove tehnologije i sredstva globalne komunikacije utiču na posadu koja živi drugim načinom života tokom plovidbe nego što je to bilo ranije? Da li je tačno da ima više slobodnog vremena ali manje socijalne komunikacije?
Da, tačno je da tehnologija omogućava pomorcima više slobodnog vremena kroz pristup zabavi, edukaciji i boljoj organizaciji vremena. Međutim, ta ista tehnologija može smanjiti socijalnu komunikaciju unutar posade, jer se više ljudi povlači u svoje privatne svjetove putem digitalnih uređaja, umjesto da provode vrijeme zajedno. Ovaj paradoks predstavlja izazov za balansiranje privatnog i društvenog života na brodu.
Nove tehnologije i sredstva globalne komunikacije značajno su promijenili način života posade broda tokom plovidbe, pružajući im mnoge prednosti, ali i izazove.
U poređenju sa ranijim vremenima, kada su pomorci bili izolovani i imali ograničene kontakte sa spoljnim svetom, današnji pomorci imaju pristup naprednim komunikacijama i tehnologijama koje im omogućavaju veću povezanost sa porodicama, prijateljima i ostatkom sveta.
Danas, pomorci mogu koristiti internet, e-mail i društvene mreže kako bi ostali u kontaktu sa svojim porodicama i prijateljima. To im omogućava da, uprkos tome što su na moru, budu u stalnoj vezi sa životom na kopnu, što smanjuje osjećaj izolacije koji je bio prisutan u prošlim decenijama.
Satelitski telefoni i internet omogućavaju čak i video pozive, čime se povećava emocionalna povezanost posade sa domom. Pored osnovne komunikacije sa spoljnim svijetom, napredne tehnologije omogućavaju posadi da ima pristup filmovima, muzici, knjigama i online edukacijama. Time se značajno povećava kvalitet slobodnog vremena na brodu.
Posade danas mogu koristiti tehnologiju za praćenje svojih obaveza, što omogućava efikasnije upravljanje vremenom i smanjenje stresa koji je ranije bio posledica fizičkog i mentalnog napora.
Ali, iako tehnologija omogućava bolju komunikaciju sa porodicom i prijateljima, ona takođe može dovesti do smanjene socijalne interakcije među posadom. Postoji nekoliko razloga za to…
Digitalna komunikacija umjesto lične, to je danas zanimljivo pitanje. Naime, iako pomorci sada imaju mogućnost da komuniciraju sa spoljnim svetom putem interneta i telefona, to može smanjiti direktnu socijalnu interakciju među članovima posade.
Ranije su pomorci, zbog svoje izolacije, bili prisiljeni da provode više vremena u međusobnom društvu, što je dovodilo do jačih međuljudskih veza i timske kohezije.
Različite navike i interesovanja, jer korišćenje tehnologije za individualne aktivnosti, kao što su gledanje filmova ili igranje video igara, može dovesti do toga da članovi posade provode više vremena u privatnosti, umjesto u zajedničkim prostorima broda, što smanjuje međusobnu interakciju.
Tu je i problem emocionalne distance…Iako tehnologija omogućava stalnu komunikaciju, to često nije isto kao lični susret. Razgovori putem e-mail-a ili video poziva mogu biti manje emotivni i lični nego kada bi pomorci bili fizički prisutni sa svojim voljenima.
Na kraju, to što tehnologija olakšava komunikaciju sa spoljnim svijetom ne znači nužno da posada ima bogatiji društveni život na brodu – naprotiv, može povećati emocionalnu distancu među članovima posade, koji su fizički prisutni zajedno, ali manje povezani međusobno.
Ako govorimo o generaciji pomoraca koja tek dolazi, šta ih u budućnosti očekuje? Koji novi standardi u radu ih čekaju? Šta je ostalo od tradicionalnog života pomoraca na brodu?
Generacija pomoraca koja tek dolazi suočava se sa brzim promjenama u industriji, koje uključuju napredak tehnologije, nove regulative i sve veći fokus na održivost i bezbjednost. Iako će mnoge promjene donijeti unapređenja, neka tradicionalna iskustva života na brodu će se, najvjerovatnije, promijeniti a neka ne.
Pomorci koji dolaze suočavaće se i sa izazovima i prilikama koje će oblikovati industriju. Tehnologija, automatizacija i ekološki standardi promijeniće način na koji rade, ali mnogi tradicionalni aspekti života na brodu, kao što su timska saradnja i zajedništvo, i dalje će biti dio pomorske tradicije.
Da bi u tome uspjeli, budući pomorci moraju biti spremni da se brzo prilagođavaju novim tehnologijama koje dolaze, učestvuju u kontinuiranoj obuci i budu svjesni novih bezbjednosnih i ekoloških izazova.
Ta nova generacija koja je odrastala zajedno sa napretkom tehnologija, već dolazi, a kakvi su sve novi izazovi pred njima, otvoreno je pitanje…
Razgovarao: Nikola Vlahović, pomorstvo.info
