Uspjeh u izboru životnog poziva nikada ne dolazi bez prirodne pripadnosti njemu, ali i ozbiljnog rada i posvećenosti poslu. Mr. Maša Štampić, stručnjak za međunarodno pomorsko zakonodavstvo, spojila je sve potrebne dijelove ove slagalice. Njen profesionalni put bio je „nacrtan“ znatno ranije, druženjem sa morem preko jedriličarstva. Odatle, pa sve do akademskih vrhova i magistrature na Institutu za međunarodno pomorsko pravo na Malti, stalnim sticanjem novih znanja i iskustava, stigla je pred velika vrata globalne pomorske industrije. Mada je Crna Gora njena „homeland“, gdje je uključena i u rad pomorske administracije, može se sa pravom reći da je već odavno građanin svijeta, u najboljem smislu tih riječi. Ovom prilikom, specijalno za pomorstvo.info, govori o svojim poslovnim iskustvima, planovima i međunarodnom pomorskom pravu…
…
Sa stipendijom Međunarodne pomorske organizacije (IMO), bili ste jedini kandidat iz Evrope na magistarskim studijama iz pomorskog prava na Malti u nastavnoj 2022/2023 godini i tamo magistrirali u Institutu za međunarodno pomorsko pravo (IMO International Maritime Law Institute (IMO-IMLI). Šta je bio vaš glavni motiv da izaberete ovakav akademski i profesionalni put?
Oduvijek sam osjećala snažnu povezanost sa morem, ono je moja strast i inspiracija. Prvu vezu sa njim ostvarila sam kroz jedrenje. Na jedrilici mog oca oplovila sam obalu Crnogorskog primorja i učestvovala, vjerujem, na gotovo svakoj regati. Zatim, tokom osnovnih studija iz oblasti pomorstva, otkrila sam dubok afinitet prema pravu, a posebno prema pomorskom pravu. To interesovanje vjerovatno ima i porodične korijene, moj djed bio je pravnik i sudija.
Kroz dugogodišnje iskustvo u pomorstvu, imala sam priliku da se direktno susrećem sa brojnim izazovima koji proizilaze iz nedostatka stručnog kadra u ovoj specifičnoj oblasti, kao i iz opšte nedovoljno razvijene pravne edukacije u sektoru, uz prisutnost neophodnosti da se međunarodne konvencije implementiraju u naš pravni sistem.
Upravo ta iskustva, kao i duboka lična posvećenost pomorstvu, podstakla su me da se dodatno obrazujem u oblasti pomorskog prava sa željom da doprinesem unapređenju pomorstva u Crnoj Gori, ali i kako bih zadovoljila sopstvenu želju za znanjem iz oblasti koja me iskreno fascinira.
Od kako je Evropska komisija zatražila angažovanje stručnog kadra sa akcentom na angažovanje IMO magistranata, bavite se implementacijom međunarodnih pomorskih propisa u pravni sistem Crne Gore. U kojoj mjeri i na kakav način se ti propisi poštuju u praksi, i kakva je koordinacija nadležne pomorske administracije Crne Gore kad je njihova primjena u pitanju?
Kada je riječ o Crnoj Gori, važno je istaći da prvi put imamo Ministarstvo pomorstva, koje je još uvijek u fazi formiranja sopstvenog identiteta. Uspostavljanje kvalitetnog pomorsko-pravnog sistema zahtijeva značajno vrijeme, stručni kadar i posvećen rad.
Ipak, vjerujem da smo konačno zakoračili u pravom smjeru, što predstavlja važan korak ka jačanju i modernizaciji ovog sektora, čemu se iskreno nadam i radujem.
Kako vidite neke nove početke crnogorskog pomorstva i novi razvoj pomorske industrije, ako znamo da je duga pauza od skoro tri decenije ostavila traga, a razvijaju se i neke nove mogućnosti poput yachting-a na primjer?
Pomorski transport čini gotovo 90% svjetskog teretnog prevoza. Iako Crna Gora ne učestvuje značajno u globalnom pomorskom transportu sa svojom flotom, naši pomorci predstavljaju važan resurs koji zahtijeva pažnju i podršku nacionalne administracije.
Pored toga, ekspanzija yachting industrije, koja je sastavni dio savremenog pomorstva, sve više doprinosi međunarodnoj vidljivosti Crne Gore. Naša zemlja se, posebno u poslednjim godinama, pozicionira kao potencijalni yachting hub na Jadranu, što postavlja nove izazove i zahtijeva izgradnju stručnih, pravnih i administrativnih kapaciteta s kojima do sada nismo imali značajnijeg iskustva. Ova činjenica se ne smije zanemariti.
Zato je ključno podizanje svijesti o značaju pomorske industrije, kako u administraciji, tako i među svim učesnicima u sektoru. Bez toga nije moguće razviti održivu pomorsku strategiju. Potrebno je krenuti skoro ispočetka, sa jasnom vizijom i jačanjem institucionalnih i stručnih kapaciteta.
Vaš istraživački rad, još od postdiplomskih studija ali i dalje tokom karijere, bio je (i ostao) posvećen procjeni radno-životnih uslova pomoraca, što se vidi i kroz vaše stručne članke kao što su „Seafarers must raise their voice“ i „In the Shoes of a Seafarer“. Pružili ste podršku jačem glasu pomoraca na portralima kao što su „Crew pages“ i „Maritime tickers“, Linkedin.u i drugim mrežama. Kako gledate na nove uslove života u ovoj uvijek izazovnoj profesiji? Šta donose novi propisi međunarodnog pomorskog prava kad je u pitanju dobrobit pomoraca?
Pomorci su oduvijek bili najvažniji resurs pomorske industrije, jer, bez njih, shipping ne bi postojao. Tehnološki napredak, iako koristan, doveo je i do narušavanja kvaliteta života i rada pomoraca, koji, kao ljudska bića, ne mogu da prate brzinu mašina.
Nažalost, njihov značaj se često zanemarivao, a promjene su se uglavnom dešavale tek nakon ozbiljnih kriznih situacija. To je posebno došlo do izražaja tokom pandemije COVID-19, kada su pomorci snosili posljedice nedostataka u pravnoj regulativi.
Nakon toga, uslijedili su brojni apeli i veća pažnja međunarodnih organizacija. Kao rezultat toga, usvojena su dva seta amandmana na Konvenciju o radu pomoraca (MLC 2006), jedan koji je već stupio na snagu prošle godine, i drugi koji se usvaja ove godine.
Ovi amandmani prvenstveno imaju za cilj unapređenje povezanosti pomorca sa kopnom, kao što su socijalna povezanost i pristup internetu, medicinska njega, zatim repatrijacija, finansijska zaštita i td.
Posebno značajan korak desio se u aprilu ove godine, kada je Međunarodna organizacija rada (ILO), na sjednici Specijalnog tripartitnog komiteta (SCT) u Ženevi, zvanično proglasila pomorce za „ključne radnike“ (“key workers”), što šalje snažnu poruku dražavama članicama da pomorce tretiraju kao esencijalne radnike, posebno u kontekstu mogućih budućih kriza poput pandemije Covid-19.
Malta je najveći brodski registar u Evropi (šesti na svijetu), sa više od 10.000 registrovanih brodova, a u tom “centru događaja” vi ste prošle godine angažovani kao direktor za poslovni razvoj (Shipyard & Business Development Executive) u brodogradilištu za mega jahte Melita Marine Group. Šta bi morala da uradi Crna Gora, koja je takođe mediteranska država sa pomorskom tradicijom, kako bi bila akter u nekoj od grana pomorske industrije?
Malteška zastava prepoznata je kao “zastava pogodnosti” ili ”Flag of Convenience” zbog pravnih i ekonomskih prednosti koje nudi brodovlasnicima: jednostavne procedure, snažna pravna jurisdikcija i niži porezi. Prije brodogradilišta, radila sam u pravnoj firmi MCConsult & Associate na Malti, gdje sam između ostalog, radila i na registraciji brodova i izdavanju STCW endorsment.a.
Vođena tim iskustvom, Malta, iako teritorijalno mala, mnogo manja i sa manje stanovnika od Crne Gore, efikasno upravlja pomorskim sektorom i velikim obimom posla, kao lider na Mediteranu. Zašto? Zahvaljujući modelu u kojem država delegira određene obaveze privatnim kompanijama.
Tamo, ne možete registrovati brod ili jahtu ukoliko nemate lokalnog posrednika. Ove firme, u obavezi da sarađuju sa državom, omogućavaju brzu i efikasnu uslugu, kao što je, na primjer, izdavanje STCW potvrda u roku od 24 sata. Sa druge strane, na taj način omogućava se održivi razvoj kako pomorskog biznisa tako i državne administracije.
Crna Gora, sa bogatom pomorskom tradicijom, školovanim kadrom i strateškom pozicijom, ima potencijal za značajnije učešće u globalnoj pomorskoj industriji. Davno je to i dokazano, kada smo imali dragocjene resurse, kao što je bila Jugooceanija. Međutim, trenutni udio je relativno mali.
Neophodna je modernizacija i digitalizacija sektora, osiguravanje pune i efikasne implementacije međunarodnih konvencija i jačanje inspekcijskih tijela, unapređenje luka i usklađivanje svih povezanih procesa kako bi se omogućilo održivo i konkurentno učešće Crne Gore u pomorskoj industriji.
Može se reći da je vaš profesionalni put počeo u lučkoj kapetaniji Kotor te ispostavi Tivat. Koja su bila najvažnija iskustva o brodovima, lukama, pomorstvu i pomorcima koja ste tu stekli? Koliko vam ona danas koriste u profesionalnom razvoju?
Svako iskustvo je jednako značajno. Tek nakon što steknete određena iskustva, možete odabrati svoj profesionalni put, na kojem ćete primenjivati sva stečena znanja i vještine.
U pomorstvu je sve povezano, i zato je važno da napredujete pravilnim koracima. Kao u većini poslova, potrebno je početi od operative. Nema vrijednijeg iskustva od onog koji se stiče kroz obavljanje operativnih poslova.
Tek kada u praksi dobro razumijete sistem rada, njegove prednosti i nedostatke, i sagledate konačan proizvod, možete raditi na njegovom unapređenju. Tek tada ste spremni da napravite korak više. Najbolji primjer je brod. Ne postoji brod na koji se možete odmah ukrcati kao kapetan ili upravitelj ili oficir. Morate početi od kadeta/asistenta, pa polako sticati ovlašćenja, napretkom kroz teoriju i praksu.
Za Međunarodni dan pomoraca, 25. juna 2025. godine, u Kotoru, pripremate skup na kome će biti govora o brojnim pitanjima pomorske industrije. Šta ćete, kao organizator ovog događaja izdvojiti kao glavnu temu?
Međunarodna pomorska organizacija (IMO) proglasila je 25. jun za Međunarodni dan pomoraca, a ovogodišnja tema posvećena je borbi protiv zlostavljanja na brodu, kroz kampanju pod nazivom “My Harassment-Free Ship”.
Kao Ministarstvo pomorstva, plan je da obilježimo ovaj značajan dan, odajući priznanje našim pomorcima i pridružujući se kampanji IMO-a kao država članica.Posebno bih istakla važan projekat sproveden od strane IMO-a Interaktivnu svjetsku mapu, koja će biti lansirana upravo tog dana.
Ova mapa pruža informacije o dostupnim resursima po državama zastave brodova, uključujući politike, mehanizme za prijavu i sisteme podrške za pomorce, sa ciljem da se procenat ovakvih situacija svede na nulu.
Ideja je da se sve ove novosti predoče pomorcima, da čujemo njihov glas i podijelimo iskustva na ovu veoma važnu temu.
Zbog svoje bogate pomorske tradicije, ovog puta izabrali smo Kotor za održavanje ovog značajnog događaja, koji je planiran 25. juna 2025.
Razgovarao: Nikola Vlahović, pomorstvo.info
