profesor Srednje pomorske škole u Kotoru, kapetan Radojica Stijepović, svoje veliko iskustvo u pomorstvu prenosi danas najmlađim generacijama budućih pomoraca. O kvalitetu njihovog obrazovanja u Crnoj Gori, ali i o tome kako vidi globalnu i lokalnu sliku današnje pomorske industrije, njenu budućnost i rizike sa kojima se ona suočava, ovom prilikom govori za pomorstvo.info.
…..
Veliko iskustvo koje ste stekli i na moru i kasnije u prosvjeti, svakako vam je dalo najširu sliku profila savremenog pomorca. Šta su karakteristike te nove generacije i gdje će ih Četvrta industrijska revolucija, takozvano digitalno doba, dalje odvesti? Koje su dobre a koje manje dobre strane ove epohe u pomorskoj industriji?
Savremeni pomorci se uspješno hvataju u koštac sa novim tehnologijama, tipovima brodova itd. Glavna karakteristika novih generacija pomoraca je da su informatički pismeni i da uglavnom solidno govore bar jedan strani jezik. Posao na brodu je izuzetno zahtjevan i postaje sve teži zbog ubrzanog ritma ukrcaja i iskrcaja brodova. Moderan pomorac mora biti sposoban za timski rad i mora biti prilagodljiv različitim uslovima napornog rada.
Digitalno doba je donijelo dosta dobrih stvari, na primjer pomorac danas može biti u svakodnevnom kontaktu sa svojom porodicom. Loše strana je što je značajno povećan obim administrativnih poslova na brodu.
Takođe, loše je što se brodovi sve manje zadržavaju u samoj luci tako da nisu rijetki primjeri pomoraca koji tokom ugovora ne uspiju ni jednom da izađu sa broda.
Smatram da bi nastava u pomorskim školama morala da prati zahtjeve digitalnog doba.
Na primjer, veći dio nastave iz stručnih predmeta bi morao da se odvija na nautičkom simulatoru što trenutno nije slučaj.
Davno je prošlo vrijeme kada su kreda i školska tabla bila osnovna sredstva za rad iz modula navigacija, manevrisanje brodom, međunarodnih pravila za izbjegavanje sudara na moru itd.
Kako gledate na opštu sliku obrazovanja pomorskog kadra u Crnoj Gori? Da li će nove generacije naših pomoraca biti konkurentne na svjetskom tržištu rada?
Mišljenja sam da obrazovanje pomoraca u Crnoj Gori ima određeni kvalitet. Sama činjenica da gotovo svi naši učenici posao nalaze i opstaju na inostranom tržištu rada govori dovoljno sama za sebe. Prostora za unapređenje ovog vida obrazovanja svakako da ima. Recimo, nije tako rijedak slučaj da usko stručne predmete predaju osobe koje nikada nisu vidjele brod osim na slici.
Takođe, nije dobro ako predmet krcanje i slaganje tereta ili stabilnost broda predaju osobe koje nisu plovile minimum u svojstvu prvog oficira palube, jer dio vezan za teret i stabilnost broda odrađuje prvi oficir palube. Interpretacija nekog pasusa iz knjige bez osvrta na primjenu istog u praksi ne može dati kvalitetno predavanje. Takva predavanja nisu nešto što može zainteresovati učenika.
U kom pravcu ide globalna pomorska industrija, ako pogledamo da se ona nalazi u sred energetske tranzicije, ali i bitke najvećih država (poput Kine) za primat u pomorskom transportu, trgovačkoj mornarici i brodogradnji?
Promjene u pomorskoj industriji se dešavaju veoma brzo, tako da je teško sve i ispratiti. Na primjer, tehnološke inovacije u pomorskoj industriji su toliko dinamične da se ide čak ka komercijalnoj upotrebi tzv autonomnih brodova, kako onih koji će biti kontrolisani daljinskim upravljanjem ili u potpunosti autonomni. Takve promjene zahtijevaju da budu praćene i sa novim strogim propisima koji će osigurati sigurnost ljudskih života na moru kao i bezbjedan prevoz tereta.
Da IMO ozbiljno radi na regulisanju propisa o upotrebi autonomnih brodova svjedoči i činjenica da je IMO te brodove podijelio u 4 kategorije prema stepenu autonomije:
Kategorija 1…Brodovi sa automatizovanim procesima i podrškom u donošenju odluka. Pomorci su na brodu i kontrolišu brodske sisteme i funkcije. Neke operacije su automatizovane, ali tu je posada spremna da preuzme potpunu kontrolu po potrebi;
Kategorija 2…Brodovi sa kojima se daljinski upravlja, ali imamo posadu na brodu. Dakle, sa ovim brodovima se upravlja sa udaljene lokacije, ali posada na brodu može preuzeti potpunu kontrolu ukoliko se ukaže potreba;
Kategorija 3…Brodovi sa kojima se daljinski upravlja bez prisustva posade na brodu;
Kategorija 4… Potpuno autonomni brodovi kod kojih operacioni sistem mogu samostalno donositi odluke i preuzimati akcije. Nema posade na brodu.
Za sada još uvijek ne postoji opasnost da pomorski poziv nestane, ali stvari se dešavaju brzo i teško je predvidjeti koje sve transformacije će doživjeti pomorska privreda u budućnosti. Na primjer ne tako davno je bilo nemoguće voditi navigaciju bez papirne karte, a već sada su papirne karte potpuno istisnute iz upotrebe.
Takođe, ekološki standardi su sve rigorozniji tako da se sve više vodi računa o dodatnim mjerama za sprječavanje zagađenja mora i vazduha sa brodova. Brodovi su dostigli nevjerovatne dimenzije, dovoljno je pomenuti dužinu broda od 400 metara.
Šta bi jedna mala mediteranska država, kao što je Crna Gora, morala da uradi kako bi mogla ponovo da zarađuje od pomorske industrije koju danas ima samo u tragovima? Koliko je to moguće nakon grubog diskontinuiteta sa vjekovnom pomorskom tradicijom Boke Kotorske kao glavne tačke njenog postojanja?
Po mom mišljenju Crna Gora bi morala da uradi sve da se potpuno ne ugasi njena prekookeanska trgovačka flota koja je sada zaista mala i sastoji se od 4 (četiri) broda za prevoz rasutih tereta.
Svi ovi brodovi polako zalaze u ozbiljne godine, a ne vidim da postoji neki plan za obnavljanje ili proširenje flote. Na primjer, ja sam očekivao da će nakon transformacije vlasništva trajektni prevoz biti dat Crnogorskoj plovidbi kao dodatna djelatnost iz koje bi se mogla obezbjediti sredstva za proširenje flote.
Na žalost to se nije desilo, a smatram da nije bilo nemoguće jer je Crnogorska plovidba kompanija koja je 100% u državnom vlasništvu.
Upravljačke strukture pomorskih kompanija ne trpe politička namještenja i to vidim kao najveći problem domaćih pomorskih kompanija.
Svijet se danas dramatično mijenja u svakoj oblasti života, ali ne i činjenica da preko 80% globalnog trgovačkog transporta ide morima i okenima, dakle, kontejnerskim brodovima, tankerima…Kako vidite dalji razvoj događaja kada je u pitanju bezbjednost plovidbe, rizici od ratnih sukoba, pa shodno tome i promjena ruta, što znači poskupljenje svih roba, prije svega hrane i energenata?
Nažalost, svjedoci smo da trenutno u svijetu imamo više ratnih sukoba. Svi oni utiču na globalnu trgovinu pa samim tim i na pomorski transport. Skoro da smo po malo i zaboravili na slučaj jednog velikog teretnog broda MV Galaxy Leader koji je bio otet sa kompletnom posadom od strane Huta u novembru 2023. godine, a posada je oslobođena tek negdje u januaru ove godine.
U zadnjih 14 mjeseci Huti su dronovima ili projektilima napali desetine brodova u Crvenom moru ili Adenskom zalivu. Poznato je da je Crno more postalo jedno od žarišta rata u Ukrajini a samim tim i žarište vojnih i geopolotičkih tenzija.
Svi ovakvi i slični događaji negativno utiču na pomorski transport, moraju se birati alternativne rute plovidbe što uzrokuje veće troškove prevoza tereta što za posledicu ima povećanje cijena proizvoda itd.
Kad se u svjetskim medijima pominju klimatske promjene, najmanje su poznate njene posljedice na pomorsku industriju, jer se pominju tek nakon dramatičnih događaja, kao kad u Panamskom kanalu dođe do naglog opadanja vode i slično. Šta je zaista najveća opasnost za pomorski transport kad su klimatske pomjene u pitanju?
Ozbiljne klimatske promjene mogu izazvati smetnje lukama.
Sve luke funkcionišu po preciznim vremenskim planovima rotacije brodova, tako da bilo kakav poremećaj uzrokovan ekstremnim vremenskim prilikama uzrokuje veoma skupa kašnjenja.
IMO je prepoznao problem klimatskih promjena i intezivno radi na što boljoj implementaciji regulative smanjivanja zagađenja atmosfere sa brodova.
Plan je ambiciozan imajući u vidu da za cilj ima smanjenje ovog vida zagađenja za 40% do 2040. godine u odnosu na 2008. godinu.
Klimatska strategija ima značajan uticaj na dizajniranje i konstrukciju novih brodova. Takođe, pomorske kompanije će morati da primjene različite komplikovane strategije da bi u potpunosti poštovale najnovija IMO pravila.
Često ste sa učenicima i van učionice, na terenu, na praktičnoj nastavi, vaša veza sa morem i pomorstvom je svakodnevna. Kako kapetan duge plovidbe, zapovjednik, koji svoje znanje prenosi novim generacijama, prepoznaje talentovanog pomorca u njegovom ranom, takozvanom formativnom periodu?
Veoma često se još u školskim klupama može prepoznati učenik koji je talentovan da izraste u budućeg sjajnog pomorca. Osnovni parametar po kojem se takav profil prepozna je njegova zainteresovanost za nastavu iz stručnih predmeta.
Nažalost u klupama srednje pomorske škole imamo i ne baš mali broj nezainteresovanih učenika koji su ovu školu upisali čisto da bi završili neku srednju školu, a ne da bi nakon školovanje otišli na brod. Veoma je izazovno sa takvim učenicima postići bilo kakav rezultat.
S druge strane, teško je reći u kom smjeru će život nekoga odvesti. Na primjer u septembru 2024. godine u Lučkoj kapetaniji Kotor su ispit za zvanje oficira plovidbene straže polagala 3 (tri) kandidata koja su srednju školu završila sada već davne 2014. godine. Dakle, oni su vjerovatno imali neke druge profesionalne planove, ali nakon desetak godina lutanja vratili su se pomorskoj karijeri.
Kao iskusni pomorac koji je i predavač, profesor u Srednjoj pomorskoj školi, svakako se postavlja pitanje kako je ta „tranzicija“ kod vas prošla, kad se desila i šta je glavni motiv bio za prelazak na tu plemenitu, prosvetnu misiju?
Nakon karijere pomorca gdje sam prošao put od kadeta do zapovjednika broda, sasvim slučajno se ukazala prilika da se oprobam kao profesor nautičke grupe predmeta u srednjoj pomorskoj školi. U početku nisam imao jasan plan da se zadržim duže u prosveti,ali evo sada je već dvanaesta godina kako radim u pomorskoj školi.
Sama tranzicija na jedan potpuno novi posao kod mene nije prošla previše teško, jer sam oduvijek imao određenog afiniteta ka prenošenju znanja. Naime i tokom moje pomorske karijere bilo je puno primjera gdje su učenici ili studenti tražili moju pomoć kod pripremanja određenih stručnih ispita. Vremenom se pokazalo da moja pomoć i instrukcije daju odlične rezultate….
Redovno pratite najvažnije specijalizovane svjetske elektronske magazine za pomorstvo. Koji od njih bi izdvojili kao posebno kvalitetan i informativan?
Najviše pratim specijalizovane pomorske portale koji su uglavnom solidnog kvaliteta i često mogu biti korisni i u nastavi. Neki koje skoro svaki dan posjetim su sledeći: gcaptain.com, marineinsight.com safety4sea.com, splash247.com
Često ispratim i novine na internet stranicama P&I klubova gdje se uvijek može naći nešto korisno.
Trudim se da učenicima prenesem naviku da se informišu i prate dešavanja u pomorskoj industriji. Mogu da kažem ovom prilikom da je i vaš portal pomorstvo.info veoma kvalitetno urađen.
Razgovarao: Nikola Vlahović, pomorstvo.info
