Izvor fotografije: Shutterstock.com
Organizacija Ujedinjenih nacija (OUN) usvojila je 19. juna 2023. godine značajan sporazum o zaštiti ogromnih dijelova vitalnih okeanskih ekosistema, što su pozdravile grupe za zaštitu životne sredine, koje vjeruju da će takav akt pomoći poboljšanju morskog biodiverziteta i njihovom održivom razvoju.
“Sporazum o otvorenom moru sastavni je dio mogućnosti zaštite okeana”, rekla je za DW Rebecca Hubbard, direktorka Saveza za otvoreno more, u čijem sastavu djeluje više od 50 nevladinih organizacija koje žele da rade na jačanju upravljanja okeanima.
”Međutim, takođe je ključno da se ublaži klimatski slom i zaštitita života i sredstava za život milijardama ljudi širom svijeta.
dodao je Hubbard.
Vijest je došla u trenutku kada su naučnici najavili najveću globalnu temperaturu površine mora za april i maj 2023. (najviše od početka mjerenja 1850. godine).
Okeani su inače, “najveći svjetski saveznik protiv klimatskih promjena”, jer stvaraju 50% globalnog kiseonika i apsorbuju 90% viška toplote koju stvaraju emisije štetnih gasova, prema istraživanju UN.
Na sastanku na kojem je usvojen sporazum, generalni sekretar UN, Antonio Guterres rekao je da su okeani okosnica planete i da će im sporazum pružiti priliku za borbu.
Šta ovaj istorijski sporazum o okeanima ipak ostavlja neriješeno?
Pravno obavezujući sporazum, dogovoren u martu 2023., nakon pet krugova dugotrajnih razgovora sa pregovaračima iz preko 100 zemalja pod vođstvom UN, sad mora da potpiše i ratifikuje 60 zemalja, prije nego što stupi na snagu.
Međutim, usvajanje predstavlja značajnu prekretnicu u naporima na zaštiti otvorenog mora i očuvanju morskog života. Očekuje se da će se ugovorom doprinijeti očuvanju i održivom korištenju morskih resursa, uz istovremenu zaštitu prava i interesa svih uključenih zemalja.
Ribolov, pomorski saobraćaj, turizam i zaštita okeana trenutno kontroliše oko 20 organizacija. Međutim, njihovi propisi se primjenjuju samo na udaljenost od 200 nautičkih milja (230 milja, 370 kilometara) od obale. Dalje od toga počinju takozvane međunarodne vode, a pojedine države nemaju nikakvu moć da utiču na zbivanja na tako ogromnom globalnom prostoru.
Iako otvoreno more čini više od polovine površine Zemlje i 61% svih okeana, samo 1% međunarodnih voda je pod zaštitom. Nezakoniti ribolov, prekomjerni izlov i drugi oblici štete za ekosistem, kao što su rudarstvo u velikim dubinama, bušenje nafte i gasa, teško mogu da se prate dosljedno ili kazneno gone.
Postoji nada da će ovaj sporazum pomoći u ispunjavanju međunarodne obaveze zaštite 30% svjetskih okeana do 2030. godine, kako je dogovoreno u značajnom sporazumu iz decembra 2022.
Jedan stari borac za očuvanje okeana iz Greenpeace, rekao je novinarskoj agenciji AFP još u martu da će ovo biti “najveći sporazum o očuvanju životne sredine u istoriji savremenog svijeta”. Ugovorom se stvara pravni okvir kojim se omogućava stvaranje okeanskih „svetih mjesta“ koja će biti zaštićena kao prirodni rezervati.
Ali, i ovdje mnoga pitanja ostaju bez odgovora, uključujući i ono: gdje i kada će se osnovati ta „svetilišta“ i kako će ta područja udaljena od obale biti zaštićena.
Rebecca Hubbard kaže da se ratifikacija mora dogoditi što je brže moguće kako bi se “zaustavila kriza biodiverziteta koja se događa u okeanima”.
Cilj je ratifikovati sporazum do juna 2025., kada se u Francuskoj održava Konferencija UN o okeanima, rekla je Hubbard.
”To je vrlo brzo za ratifikaciju, ali je apsolutno ostvarivo i neophodno. Pozivamo Koaliciju visokih ambicija da pokrene taj proces ratifikacije i pruži podršku zemljama širom svijeta da to učine.
kaže ona.
Zašto je zdrav podvodni svijet toliko važan za ljude i našu planetu?
Resursi okeana su životno važni ne samo za stanovnike na obalama, već za skoro 3 milijarde ljudi širom svijeta čije države izlaze na okeane. Cijela pomorska industrija ima vrijednost od 3 biliona dolara (2.8 biliona eura) – to je 5% svjetskog bruto domaćeg proizvoda.
Okean nije važan samo za turiste na plaži i ribare. Takođe nam je potreban za stvaranje održive energije valova i plime i oseke, kao i za proizvodnju robe, pa čak i lijekova. Neki agensi koji se koriste za borbu protiv leukemije, na primjer, prave se od morskog sunđera (Tectitethya crypta), koji se može naći u vodama Kariba. Otrov morskog puža (Conus magus) koji jede ribu koristi se za razvoj efikasnost lijeka protiv bolova.
Mnoge slične mogućnosti tek treba istražiti, ali naučnici vide ogroman potencijal za liječenje bolesti.
Zašto su klimatske promjene tako stresne za okeane? Više od polovine ukupne količine kiseonika u našoj atmosferi stvaraju stvorenja u okeanu. U isto vrijeme, okeani apsorbuju 50 puta više ugljen dioksida od onoga što se trenutno nalazi u našoj atmosferi. Što je okean topliji, to manje CO2 može sačuvati. To je začarani krug: što je toplije, to manje naši okeani mogu da zaštite planetu od još ekstremnijih vremenskih događaja. Ako temperature nastave da rastu sadašnjim tempom, naučnici vjeruju da mnoge školjke poput dagnji i puževa neće moći da prežive. To se dešava zbog zakiseljavanja okeana: ako se sadržaj CO2 u morskoj vodi poveća, nivo PH u vodi se mijenja. To onda izbacuje čitavu biosferu iz ravnoteže, a u tom lancu događaja mogu biti ugrožene čitave prehrambene industrije, gdje je među prvima uzgoj ostriga i dagnji.
Autor: Tim Shauenberg
Izvor: dw.com
