Veslačka tradicija na istočnom Jadranu, posebno na jugoistočnim obalama nekadašnje Venecijanske Republike, bila je bogata, njegovana skoro pet vijekova. I veslo kao simbol sveopšte ekonomske, kulturne, vojne i diplomatske mobilnosti, bilo je uvijek na vidnom mjestu, posebno ako je vlasniku „priraslo za srce“, jer je sa njim prelazio velike daljine i dijelio sa njim dobro i zlo.
Ovih dana, u Kotoru, ispred glavnog ulaza u stari grad, Javna ustanova Pomorski muzej Crne Gore, izlaže impresivno drveno veslo galije dužine preko 12 metara izrađeno na osnovu detaljnog projekta venecijanskog vesla “a scaloccio“ iz 16. vijeka.
Riječ je o projektu Pomorskog muzeja pod nazivom: “Izrada replike vesla galije iz 16. vijeka“.
Realizacijom ovog projekta oživljen je tek mali, neznatni dio hiljadugodišnje pomorske prošlosti grada Kotora. Veličina vesala govori na veličinu samih galija čiji su vlasnici vijekovim u prošlosti bili i Kotorani.
Prve galije na vesla pominju se još daleke 1155. godine pa sve do perioda mletačke vladavine tokom koje je zapovjednike “supracomes” iz redova vlastele biralo Veliko i Malo vijeće.
Fun fact povezan sa ovim atraktivnim kulturnim projektom, svakako je i detalj o terminu „Galiot“ (obično se smatra da su u to vrijeme na velike daljine veslali kažnjenici), međutim, činjenica je da su u početku veslači „Galioti“, služili dobrovoljno, shvatajući svoju službu kao patriotsku dužnost. Sve dok galije nisu postale prevelike, pa i vesla. Tada su na scenu stupili oni koji su okajavali grijehe.
pomorstvo.info
