Izvor fotografije: Shutterstock.com
Pomorski uvoz rafinisanih naftnih derivata (CPP) u Nigeriju tokom prvih sedam mjeseci ove godine zabilježio je pad od čak 39 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dostigavši prosječnih 230.000 barela dnevno.
Ovaj pad dolazi nakon prošlogodišnjeg smanjenja od 19 odsto i prvenstveno se pripisuje početku rada rafinerije Dangote, čiji je kapacitet do juna ove godine dostigao 550.000 barela dnevno.
Prema podacima BIMCO-a, uvoz derivata iz Sjeverne Evrope bilježi najveći pad. U periodu 2022–2023, prije nego što je rafinerija Dangote počela sa radom, Nigerija je iz Sjeverne Evrope uvozila u prosjeku 271.000 barela dnevno, što je činilo oko 60 odsto ukupnog pomorskog uvoza rafinisanih naftnih proizvoda. Tokom 2025. godine, taj broj pao je na 48.000 barela dnevno, što sada predstavlja svega 21 odsto ukupnog uvoza, ističe Niels Rasmussen, glavni pomorski analitičar BIMCO-a.
Ova dešavanja jasno ukazuju na efikasnost rafinerije Dangote u obezbjeđivanju domaće ponude naftnih derivata i u smanjenju zavisnosti zemlje od uvoza. Ipak, poremećaji u lancima snabdijevanja onemogućili su rafineriju da se u potpunosti osloni na domaću sirovu naftu, zbog čega se i dalje koristi uvozni sirovi naftni teret. Kao rezultat toga, uvoz sirove nafte u Nigeriju značajno je porastao, i to sa gotovo zanemarljivih količina u 2022–2023. na 179.000 barela dnevno početkom ove godine, dostigavši 434.000 barela dnevno u julu 2025.
Oko dvije trećine tog uvoza od početka godine potiče iz Sjedinjenih Američkih Država.
Kpler je zabilježio da je u julu uvoz američke sirove nafte u rafineriju po prvi put premašio upotrebu domaće sirove nafte. Američki tereti, kako se navodi, pružaju prednosti kao što su stabilnije snabdijevanje, veći doprinos i često konkurentnija cijena u poređenju sa nigerijskom sirovom naftom. Zbog toga, izvoz sirove nafte iz Nigerije ostaje stabilan tokom 2025, uprkos rastu domaće proizvodnje derivata u rafineriji Dangote.
“Prema riječima visokih zvaničnika Dangote grupe, rafinerija planira da pređe na korišćenje isključivo domaće sirove nafte do kraja godine. Očekuje se i povećanje efikasnosti prerade, čime bi se kapacitet postrojenja mogao povećati na 700.000 barela dnevno do kraja 2025. godine. Ovaj razvoj događaja mogao bi značajno smanjiti potrebe za uvozom sirove nafte koja je do sada podržavala angažman tankera klase Suezmax i VLCC, kao i dodatno ograničiti uvoz naftnih derivata koji se dopremaju brodovima klase Handysize i MR.”, navodi Rasmussen.
Izvor: naftikachronika.gr
