Skip to main content
search
VijestiJadran

Kako smo nautičku ponudu odveli u masovni turizam

AAA

Izvor fotografije: Shutterstock.com

U Hrvatsku je u prvih sedam mjeseci stiglo oko 303.000 nautičara, odnosno oko 14.000 manje nego lani. S tim da je prvo polugodište bilo u plusu, dok se minus dogodio u julu. Prošlog mjeseca je stiglo oko 200.000 nautičara, što je nezanemarivih 25.000 manje nego lani u julu. Pokazuju to podaci Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u kojem navode i da je broj dolazaka stranih jahti i brodica manji za samo 1,16 posto.

Ove godine je pad rezervacija, ali i pad cijena, vidljiv u nautičkom čarteru, segmentu turizma po kojem je Hrvatska prva velesila u svijetu. Tačnije, po veličini flote koja se daje u čarter.

Što se konkretno događa na hrvatskom tržištu čartera, pojasnio nam je Neven Grubišić, vlasnik i direktor internetske agencije za buking brodova Yacht-rent iz Rijeke, koji je analizirao trend kretanja cijena, kao i popunjenosti brodova na Jadranu. Riječ je o agenciji koja je na tržištu već 22 godine pa imaju jako dobar uvid u to kako se s godinama mijenjala hrvatska ponuda čartera, kao i gdje smo danas.

Analizu su u Yacht-rentu napravili na osnovu podataka koje dobijaju iz centralnih booking sistema koje koriste čarter firme, a to bi bilo otprilike 80 posto ukupne čarter flote u Hrvatskoj, što znači vrlo reprezentativan uzorak. Analiza se radi automatski, a podaci se ažuriraju svakih nekoliko dana, i to po kategorijama jedrilica, katamarana, motornih plovila i motornih jedrenjaka, te isto tako po zemljama kao što su, uz Hrvatsku, i Grčka, Turska, Italija…

“Do sada je cijena svake godine rasla za određeni postotak. Teško je precizirati, ali otprilike desetak posto godišnje, uz izuzetak COVID perioda. To bi moglo značiti ili da se cijena usluge stabilizovala, ili da je to odgovor čarter firmi na evidentni pad bukiranosti u odnosu na 2022. godinu. Te godine je 9 od 10 plovila u špicu sezone bilo bukirano, 2023. ih je bilo 7,5 od 10.Trenutno smo u avgustu i vidljivo je da se sezona ipak malo popravila pa je nalik na 2023. No treba vidjeti po kojoj »cijeni« je taj napredak u zadnje vrijeme ostvaren”.

Plovila se ovog ljeta u čarteru mogu naći i uz popuste od 40-ak posto. Za last-minute aranžman se, doznajemo, i ranijih godina mogla dobiti dobra cijena, ali tada nije bilo izbora plovila jer su bolja plovila bila bukirana znatno ranije. Ove godine je, ipak, izbor plovila na popustima puno veći.

Pojašnjavajući podatke o kretanju cijena, Grubišić je pojasnio da se prosječna cijena po osobi dobije kad se cijena plovila podijeli s maksimalnim brojem dozvoljenih osoba na njemu, čime se eliminišu statističke greške zbog različitih veličina plovila. Vidljiv je dakle, od 2018. stalni rast cijena do 2024. gdje cijena pada ili stagnira. S tim da treba reći kako prosjek mogu podići skuplje motorne jahte.

“Što se događa posljednih desetak, petnaest godina? Čarter firme rade za profit i u njihovom je interesu da više zarade ako imaju potražnju. No, umjesto da su u špici sezone, koja je uvijek bila puna, još tada jače dizali cijene, cijene su blago išle gore iz straha da se ne otjeraju gosti. Pri tome su nabavljali nova plovila i širili ponudu, čime su praktički sebi opet rušili cijenu. No, takođe moramo znati da se manje-više sve kupovine plovila obavljaju na neki oblik leasinga, koji onda obavezuje vlasnike plovila cijenom ispod koje ne mogu ići. Jasno je da je vlasniku broda tada bitno da čarteruje plovilo kako bi leasing isplaćivao iz najma. Tu su i brojni drugi troškovi koje imaju same čarter firme, kao što su troškovi osiguranja, održavanja, vezova u marinama… A kako sve te stavke poskupljuju, onda se i čarter firme moraju prilagođavati. Po meni je takođe jedan od bitnih faktora koji su uticali na prekobrojan rast čarter flote i taj što su mnoge čarter firme ujedno i zastupnici za prodaju novih plovila. Na svakom prodanom plovilu oni zarade proviziju, a kao podsticaj investitoru nude uključenje tog plovila u čarter flotu. U cijeloj priči zarađuje industrija proizvođača plovila od kojih gotovo nitko nije lociran u Hrvatskoj, nego najčešće u Njemačkoj i Francuskoj. Rekao bih da možemo povući paralelu s apartmanizacijom na kopnu. Što je veća ponuda, to se može postići manja cijena, a nažalost, destinacija se srozava”. pojasnio je vlasnik Yacht-Renta ukazujući na još jedan zanimljiv detalj.

Izvor: novilist.hr

Podijeli vijest:

Leave a Reply