Izvor fotografije: Shutterstock.com
Kineski naučnici proizvode zeleni vodonik direktno iz morske vode na plutajućem offshore pilot projektu.
Vjetar i visoki talasi nisu poremetili rad sistema baziranog na vjetar, čime se izbjegava potreba za odvojenom desalinizacijom.
Državni proizvođač vjetroturbina Dongfang Electric iz Kine uspješno je proizveo zeleni vodonik direktno iz morske vode tokom desetodnevnog testiranja na plutajućoj offshore platformi.
Hoće li vodonik biti ključ za otključavanje novog svijeta? Elektrolizatori obično zahtijevaju pročišćenu vodu kako bi se osiguralo da elektrode nisu kontaminirane pri razdvajanju H2O na vodonik i kiseonik – a oprema za desalinizaciju obično se uzima u obzir u zelenim projektima H2 kojima treba izvor vode iz mora.
Kina će izgraditi mrežu transporta ovakvog vodonika dužine 6.000 kilometara za prevoz zelenog H2 iz regija bogatih obnovljivim izvorima energije. Ploveća platforma – koja uključuje in-situ elektrolizu, kao i “inteligentno upravljanje tranzicijom energije”, sisteme za otkrivanje i kontrolu bezbjednosti – navodno je proizvodila vodonik na “stabilan” način više od 240 sati na vjetroelektrani Xinghua Bay, u blizini provincije Fujian, uprkos trajnim olujnim vjetrovima, valovima visokim jedan metar i kišnoj oluji, prema kineskom informativnom kanalu na engleskom jeziku CGTN.
Iako bi nova tehnologija mogla da ukloni potrebu za desalinizacijom, uklanjanje soli i drugih supstanci i mikroorganizama iz morske vode reverznom osmozom relativno je jeftino, što košta oko 0,035 kWh električne energije po kilogramu vodonika – djelić od 50-65kWh / kgH2 potrebnih elektrolizatorima, prema Paul Martin-u iz Koalicije za nauku o vodoniku.
Njemačka planira 1GW zelene proizvodnje H2 na vjetar na moru, sa cjevovodom do obale. Ipak, kineska tehnologija uklanja potrebu za izgradnjom postrojenja za desalinizaciju na kopnu i znači da bi se vodonik mogao proizvoditi direktno na moru pomoću energije iz obližnjih vjetroturbina, a zatim cjevovodom pumpati na obalu, što bi mogla biti jeftinija opcija od slanja energije vjetra sa mora, duž podmorske kabine za električnu energiju.
Takođe, Njemačka je, na primjer, izdvojila površinu Sjevernog mora za 1 GW zelenog vodonika koji će se proizvoditi na moru i pumpati na kopnu gasovodom, dok je Holandija obećala da će raspisati tender za projekat zelenog vodonika snage 500 MW koji će takođe gasovodom ispumpati svoj H2 na obalu.
Kineska tehnologija, koju su zajednički razvili Dongfang i Kineska akademija inženjerstva, detaljno je opisana u studiji objavljenoj u časopisu Nature 30. decembra prošle godine. Demonstracijski sistem je stabilno radio više od 3.200 sati bez kvara, pojašnjava se u studiji.
Izvor: Hydrogen Insight
