Izvor fotografije: Tooykrub / Shutterstock.com
Kako se približavamo Mental Health Awareness sedmici (15-21. maj), dr. Ivan Williams Jimenez iz IOSH-a razmatra rastući problem lošeg mentalnog zdravlja na poslu i šta treba učiniti kako bi se to riješilo.
“Emancipujte se od mentalnog ropstva”, pjevao je Bob Marley u pjesmi Redemption, “niko osim nas samih ne može osloboditi naše umove.”
To je uzbudljiv tekst, iako, naravno, nije tako lako postići – pogotovo bez podrške drugih.
Obraćajući se Svjetskom ekonomskom forumu, početkom ove godine, glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus naglasio je kako dobar posao može da zaštititi mentalno zdravlje ljudi, pružajući im osjećaj identiteta i svrhe, prihoda i, za one sa lošim mentalnim zdravljem, oporavak i uključivanje u zajednicu.
Ipak, istaknuo je i kako radna mjesta mogu negativno uticati na naše mentalno zdravlje zlostavljanjem i uznemiravanjem, nesigurnim radom i diskriminacijom, rasizmom, seksualnim nasiljem, velikim radnim opterećenjem, potplaćenošću, toksičnim kulturama i još mnogo toga.
Nevjerovatnih 12 milijardi radnih dana gubi se svake godine zbog depresije i anksioznosti, što je brojka koja će se vjerovatno povećati u trenutnom kontekstu globalne ekonomske recesije koja se sada pogoršava višestrukim krizama, odnosno troškovima života i inflacijom.
Osim tuge koju to donosi pojedinim radnicima i njihovim porodicama, to košta globalnu ekonomiju milijarde dolara izgubljene produktivnosti, plus globalni direktni i indirektni ekonomski troškovi zbog mentalnih poremećaja.
Dakle, iako je WHO čvrsto potpisala da je Međunarodna organizacija rada prošlog ljeta zvanično usvojila bezbijedno i zdravo radno okruženje kao osnovni princip i pravo, zna se da je ostvarivanje toga pravi izazov.
Razmjeri izazova dolaze u oštriji fokus kada se samo pomisli (na primjer, u Velikoj Britaniji) na neke institucije visokog profila koje bi trebale biti primjer i koje bi trebale da vode glavnu riječ, ali su se našle u fokusu zbog navodnog neuspjeha u zaštiti onih koji rade za njih i sa njima.
Najnovija studija AXA / Mind Health Study, koja je obuhvatila 30.000 ljudi u dobi od 18 do 74 godine iz 16 evropskih, azijskih i američkih zemalja, procijenila je da je prošle godine u svijetu izgubljeno 28,3 miliona radnih dana zbog mentalnog lošeg zdravlja.
Skoro polovina (47%) stanovništva Velike Britanije trenutno nije u dobrom mentalnom stanju i izložena je riziku od „sagorijevanja“ i mentalne iscrpljenosti.
Budući da je kriza troškova nanijela velike štete, skoro svaka druga osoba (46%) sa kojom je obavljen razgovor osjećala se preopterećeno i nesigurno u budućnost. To može dovesti do situacije opasne po život mladih ali i starijih radnika, radnika na prvoj liniji i radnika iz ranjivih grupacija u nepovoljnom položaju, uključujući nesigurno zaposlene osobe i zaposlenike koji se vraćaju na posao nakon problema sa mentalnim zdravljem, zbog vremena odsutnosti te drugih bolesti povezanih sa mentalnim zdravljem.
Ali, ohrabrujuće je bilo vidjeti da izvještaj sugeriše da podrška mentalnom zdravlju na poslu čini značajnu razliku, pri čemu se za one koji je podržavaju kaže da je dvostruko vjerovatnije da će biti sretniji i tri i po puta vjerovatnije da će ‘procvjetati’ (to je sretnije, zdravije i produktivnije).
U našem nedavnom odgovoru na savjetovanje Evropske komisije o mentalnom zdravlju (sveobuhvatan pristup mentalnom zdravlju), IOSH je pozvao na ranu intervenciju putem pristupa usmjerenog na prevenciju koji nastoji da uključi mentalno zdravlje u sva područja politike Komisije i podržava vlade, radna mjesta i zajednice kako bi se pomoglo osobama sa duševnim smetnjama da učestvuju i napreduju na poslu.
Veći naglasak na prevenciji vidio bi se, u ovakvom slučaju: na primjer, regulatori planiraju, promovišu i sprovode podršku na radnom mjestu kako bi podstaknuli pozitivno mentalno zdravlje.
Psihosocijalnim rizicima povezanima sa poslom, povezanima sa organizacionim i upravljačkim praksama, posvećuje se jednaka pažnja kao i rizicima za fizičku bezbjednost i zdravlje na radu.
Regulatorni okviri koji se unaprijeđuju kako bi se poboljšala prevencija, ublažavaju rizike za mentalno zdravlje, te pružaju paketi podrške ranjivim grupama. Ključnu ulogu imaju stručnjaci u oblasti zaštite na radu i službe za zdravstvenu zaštitu u razvoju održive, zdrave, sigurne i produktivne radne snage.
Veća je mogućnost poboljšanja mentalnog zdravlja kroz promociju svijesti o vrijednosti zdravlja i dobrobiti radnika.
Iako poslodavci imaju zakonsku i moralnu dužnost da se brinu o svom osoblju i socijalnoj održivosti, koristi za njihovu organizaciju kroz ulaganje može da bude bude ogromno. Uštede od manjeg broja dana bolovanja, smanjenog prezentizma i manje fluktuacije osoblja, rezultirale su poslovnom usponu i dobrom ekonomskom stanju.
Potencijalni podsticaj moralu osoblja, timski rad i produktivnost, možda su manje neposredni, ali je vjerovatno da će biti izvanredno pozitivan. U vrijeme globalne recesije, krize troškova života i sve manjeg tržišta rada, francuski stručnjaci kažu: moramo se uhvatiti u koštac sa ovim globalnim problemom mentalnog lošeg zdravlja, radi radnika, preduzeća, poslodavaca i društva.
Jer, ovo sve nas boli.
Autor: Dr. Ivan Williams Jimenez
Izvor: Iosh.com
