Izvor fotografije: shutterstock
Dvadesete godine ovog vijeka pokazuju se kao izuzetno težak period za pomorce zarobljene na moru, a samim tim i za obezbjeđivanje dovoljnog broja posade u budućnosti. Najprije je došla pandemija kovida, uz sve veći broj slučajeva napuštanja posade, kao i dugotrajna kriza u Crvenom moru koja traje već 865 dana. Sada Ujedinjene nacije upozoravaju da aktuelna kriza u Ormuskom moreuzu, koja traje već 34 dana, nema presedana u periodu nakon Drugog svjetskog rata kada je riječ o pomorcima zatečenim u ratnoj zoni.
Oko 20.000 pomoraca našlo se zarobljeno u svojevrsnoj geografskoj zamci Persijskog zaliva nakon što je koalicija SAD i Izraela pokrenula rat protiv Irana 28. februara.
Slična situacija zabilježena je početkom 2022. godine tokom izbijanja rata između Rusije i Ukrajine, iako u manjem obimu, kada su trgovački brodovi ostali zarobljeni u ukrajinskim lukama dok su projektili padali u njihovoj blizini.
U savremenom dobu ne postoji presedan za ovoliki broj zarobljenih pomoraca
Od početka sukoba u Persijskom zalivu zabilježeno je više od 20 napada na brodove u moreuzu, pri čemu je stradalo 10 pomoraca, a osam je povrijeđeno.
“Ne postoji presedan za ovoliki broj zarobljenih pomoraca u savremenom dobu”, izjavio je Damien Chevallier, direktor Sektora za pomorsku sigurnost IMO-a, u intervjuu za Ujedinjene nacije.
“Radi se o veoma zastrašujućoj situaciji i može se samo zamisliti psihološki pritisak pod kojim se nalaze”, dodao je Chevallier.
IMO je prošlog mjeseca održao vanrednu sjednicu svog savjeta u Londonu kako bi razmotrio krizu u Ormuskom moreuzu. Tokom sjednice podržano je formiranje humanitarnog koridora za evakuaciju zarobljenih brodova i pomoraca, ali u dvije sedmice nakon sastanka to još uvijek nije realizovano.
Koncept koridora neizbježno podsjeća na inicijativu za izvoz žita iz Crnog mora, kojom je na početku rata između Rusije i Ukrajine uspostavljen zaštićeni pomorski pravac iz Ukrajine. Taj mehanizam se pokazao efikasnim u ublažavanju pritisaka na globalnu bezbjednost hrane, ali je u velikoj mjeri zavisio od garancija Ujedinjenih nacija i Turske.
“Ako se pomorci ne budu osjećali bezbjedno zbog sukoba poput ovog, biće teško privući nove generacije koje su potrebne industriji”, upozorio je Chevallier.
Međunarodna komora brodarstva i Međunarodna federacija transportnih radnika sastale su se krajem prošlog mjeseca sa predstavnicima država Zaliva kako bi razgovarale o sukobu i njegovom direktnom uticaju na pomorce i pomorski saobraćaj. Razgovori su bili usmjereni na hitne i praktične zajedničke mjere, uključujući snabdijevanje brodova.
Generalni sekretar ITF-a Stephen Cotton izjavio je da se pomorci nalaze na prvoj liniji ovog sukoba i da se mnogi suočavaju sa izuzetno teškim uslovima. Naglasio je da je neophodno obezbijediti im pristup hrani, pitkoj vodi, gorivu i medicinskoj njezi, ističući da to nijesu opcije već osnovna prava. Takođe je poručio da nijedan pomorac ne bi trebalo da ostane u ratnoj zoni protiv svoje volje.
Sukob bi mogao nadmašiti pandemiju kada je riječ o destabilizaciji pomorskog sektora
ITF je od početka rata primio više od 1.000 mejlova i poruka od pomoraca koji su ostali zaglavljeni u području Ormuskog moreuza i šire regije.
Kao i tokom pandemije, Generalna direkcija za pomorstvo Indije produžila je važenje sertifikata za tri mjeseca pomorcima koji su ostali u tom području.
Pišući prošlog mjeseca za portal Splash, Steven Jones, osnivač indeksa zadovoljstva pomoraca, naveo je da je tokom pandemije, uprkos svim problemima i strahu, postojao osjećaj da neko pokušava da zaštiti živote ljudi. Ograničenja su bila stroga, ali su imala human cilj. Danas se posade suočavaju sa nasiljem bez razloga, opasnošću bez svrhe i optužbama bez pravde. Kako ističe, sukob bi mogao imati još ozbiljniji uticaj od pandemije kada je riječ o destabilizaciji pomorskog sektora.
Izvor: splash247.com
