Izvor fotografije: Wirestock Creators / Shutterstock.com
Leonardo da Vinci, slavni italijanski polimat i autor Mona Lise, možda je u svom slavnom crtežu Vitruvijanskog čovjeka iz 1490. godine koristio matematički omjer koji zvanično nije bio poznat sve do 19. vijeka. Otkrio je to londonski stomatolog Rory Mac Sweeney, koji tvrdi da je konačno riješio misteriju.
Vitruvijanski čovjek, jedan od najprepoznatljivijih simbola humanističke renesanse, ilustruje idealne ljudske proporcije prema idejama rimskog arhitekte Vitruvija, koji je tvrdio da tijelo treba savršeno da pristaje unutar kruga i kvadrata. Da Vincijev crtež prikazuje čovjeka u dvije poze: raširenih ruku i nogu unutar kvadrata te podignutih ruku i raširenih nogu unutar kruga.
Mac Sweeney je otkrio ključni detalj koji je do sada promakao gotovo svim stručnjacima – u predjelu prepona Vitruvijanskog čovjeka skriven je jednakostranični trougao. Da Vinci je u svojim bilješkama naveo da, ako se noge rašire a ruke podignu tako da dodiruju vrh glave, prostor između nogu tvori jednakostranični trougao.
Analizom tog trougla Mac Sweeney je ustanovio da omjer udaljenosti stopala i visine pupka kod nacrtanog lika iznosi približno 1,64 do 1,65. Taj omjer vrlo je blizak tzv. tetraedarskom omjeru od 1,633, koji opisuje optimalni način pakovanja kugli u oblik piramide i zvanično je potvrđen tek 1917. godine.
Mac Sweeneyjevo stručno znanje iz oblasti stomatologije dodatno je pomoglo u razumijevanju ovog omjera: u zubnom području poznat je Bonwillov trougao, princip koji diktira idealne odnose u vilici i koji ima isti omjer 1,633, korišćen od 1864. godine. To nije slučajnost jer, poput minerala i kristala u prirodi, ljudska vilica funkcioniše po principima tetraedarske geometrije koja maksimizira mehaničku efikasnost.
Prema ovom istraživanju, ljudska anatomija mogla je evoluirati u skladu sa univerzalnim geometrijskim pravilima koja upravljaju optimalnom prostornom organizacijom u svemiru. Ako je Mac Sweeney u pravu, Da Vinci je, crtajući Vitruvijanskog čovjeka, možda nesvjesno otkrio temeljni matematički zakon prirode koji povezuje čovjeka s univerzalnim principima geometrije.
Ovo otkriće objavljeno je u naučnom časopisu Journal of Mathematics and the Arts, a hoće li ga prihvatiti šira naučna zajednica – pokazaće vrijeme.
Izvor: novilist.hr
