Izvor fotografije: Shutterstock.com
Ove godine završen kontejnerski terminal Rijeka Gateway najveći je projekat u novijoj riječkoj istoriji, pa i kada se govori o istoriji riječke luke prije samostalne hrvatske države. Ovim projektom stabilizovan je riječki prometni pravac, a osim same investicije, značajan je i zbog toga što donosi potpuno novu kulturu lučkog poslovanja, kao i nove, ekološki prihvatljive tehnologije koje će se pozitivno odraziti i na sve ostale djelove riječke luke. Istakao je to o novom kontejnerskom terminalu Denis Vukorepa, ravnatelj Lučke uprave Rijeka.
– Paralelno s realizacijom ovog projekta započela je i obnova zaštićenih lučkih skladišta u kompleksu Metropolisa. Obnovljeno je skladište 22, što je bila velika i izuzetno zahtjevna investicija koncesionara, realizovana pod nadzorom konzervatora, čime je i taj dio riječke luke krenuo putem obnove. Već naredne godine Rijeka Gateway donosi šest i po miliona tona novog tereta, odnosno 650 hiljada kontejnerskih jedinica. U godini koja slijedi željeznički servis biće znatno efikasniji nego do sada, jer je završena izgradnja dvokolosiječne pruge od Zagreba do granice s Mađarskom, pa više neće dolaziti do zatvaranja pruge, a vozovi će moći saobraćati znatno većim brzinama.
Važno je naglasiti da zbog izgradnje nizinske pruge, od Karlovca do Rijeke, neće biti zatvaranja saobraćaja jer se nova dionica ne preklapa s trasom postojeće pruge. Uložena su značajna sredstva i u staru prugu, tako da, uz dobru koordinaciju, očekujemo znatno veću propusnost željezničkog saobraćaja. Od 15. decembra počinje i izvlačenje blok-vozova sa dvije lokomotive, koji će se u punoj dužini izvlačiti iz luke, što će dodatno unaprijediti željeznički servis – najavio je Vukorepa.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka istakao je i da je na terminalu već zaposleno oko 320 ljudi, dok će konačan broj zaposlenih iznositi oko 350.
Rijeka Gateway će već naredne godine dostići puni kapacitet od 650 hiljada kontejnerskih jedinica, odnosno TEU-a, nakon čega se planira povećanje kapaciteta na milion TEU-a.
Prema riječima Denisa Vukorepe, do sredine 2023. godine ispunjeni su svi prethodni uslovi iz koncesionog ugovora, kako od strane koncesionara, tako i Lučke uprave Rijeka. U junu 2023. izvršena je zvanična primopredaja koncesionog područja i koncesioni ugovor je stupio na snagu, nakon čega je započela obaveza koncesionara da u roku od deset godina izgradi novih 280 metara operativne obale.
– Eventualno ubrzanje druge faze zavisiće od obima prometa, ali kada je koncesionar jedan od najvećih svjetskih aktera u oblasti kontejnerskih terminala, rekao bih da su to slatki problemi. Želim da naglasim da, uprkos uspješnom koncesioniranju novog kontejnerskog terminala, nismo zapostavili postojeći terminal na Brajdici. Tamo je završen projekat produbljivanja mora uz operativnu obalu, u koji smo uložili 85 odsto sopstvenih sredstava, dok je samo 15 odsto finansirano iz fondova Evropske unije.
Time smo poslali jasnu poruku brodarima da vodimo računa o novim generacijama brodova koje dolaze u sjeverni Jadran i da smo spremni da im obezbijedimo adekvatan lučki servis. U toku je i izrada projektne dokumentacije za novo povećanje dubine prema zapadu. Prije nekoliko dana na AGCT su stigle dvije nove Super Post Panamax dizalice, koje će biti stavljene u funkciju do kraja ove godine i omogućiće opsluživanje i najvećih brodova koji dolaze u Rijeku. Riječ je o investiciji koncesionara AGCT vrijednoj oko 35 miliona eura, a osim ovih dizalica, na terminal uskoro stižu i nove RTG dizalice na hibridni pogon, kao i druga terminalska oprema – najavio je Vukorepa.
Nove operativne površine
Dodao je i da su u planu manje investicije, poput one u Prašku obalu vrijedne 140 miliona eura, kao i projekti u bazenu Raša. Izdana je građevinska dozvola za novi prečistač otpadnih voda vrijedan deset miliona eura, a planirano je i značajno proširenje operativne obale na potezu između sadašnjeg pristaništa za pretovar drveta i terminala za pretovar stoke, čime će se znatno povećati kapaciteti tog dijela luke.
Tim projektom dobiće se između 60 i 70 hiljada kvadratnih metara novih operativnih površina, uz nove ro-ro rampe, dok je sa HŽ Infrastrukturom urađena i studijska dokumentacija za obnovu zapuštene pruge do Raše. Takođe, realizuje se i projekat nove LED rasvjete na potezu od Bunkera do Molo Longa, vrijedan više od 500 hiljada eura.
Pokrenut je i projekat snabdijevanja brodova električnom energijom sa kopna na kontejnerskim terminalima Brajdica i Zagrebačka obala, čime će se eliminisati buka od rada brodskih motora dok je brod privezan uz obalu, kao i emisije gasova i čestica. To predstavlja veliki pomak u ekološkom smislu, ali i u ekonomskom, jer će omogućiti dodatne prihode za snabdijevača električnom energijom.
Nova luka u bazenu Raša
– Oba naša kontejnerska terminala biće opremljena sistemima za snabdijevanje električnom energijom sa kopna i spadaće među rijetke u Evropi koji brodarima nude ovu vrstu usluge. Svi projekti i investicije u lučku infrastrukturu i opremu zadovoljavaju visoke kriterijume održivog razvoja, što je jedan od osnovnih uslova za nove projekte koje planiramo u narednom periodu.
Ukratko, veliki kapitalni projekti koje pokrećemo su nova luka u bazenu Raša, modernizacija terminala za živu stoku i višenamjenskog terminala za drvo i generalne terete, proširenje Praške obale i izgradnja višenamjenskog terminala sa ro-ro rampom, te novi kontejnerski terminal na Krku kao jedan od najvećih i najznačajnijih projekata.
Riječ je o širem projektu koji obuhvata izgradnju nove luke, novog mosta na Krku sa drumskom i željezničkom infrastrukturom, kao i potpuno saobraćajno povezivanje terminala sa zaleđem – priključak na auto-put i novu nizinsku prugu. Kao što sam već naveo, sve ove investicije u riječkoj luci pokrenule su brojne projekte i ulaganja u zaleđu, pa se u Industrijskoj zoni Kukuljanovo kontinuirano otvaraju novi logistički centri, dok postoji i snažan interes privatnih investitora za izgradnju novog kamionskog terminala.
U i oko riječke luke trenutno se realizuju veliki kapitalni infrastrukturni projekti, što predstavlja najveći investicioni ciklus u njenoj istoriji. Planirano je da se svi novi projekti završe u narednih deset godina, pa će 2035. godine riječku luku karakterisati završena druga faza kontejnerskog terminala Rijeka Gateway, potpuno modernizovan terminal na Brajdici i novi kontejnerski terminal na ostrvu Krku, povezan sa drumskom i željezničkom infrastrukturom u zaleđu i novom nizinskom prugom – zaključio je ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, ističući da su planovi veliki i ambiciozni, ali potpuno realni i ostvarivi.
Izvor: novilist.hr
