Izvor fotografije: Shutterstock.com
Postoji više od 170 triliona – ili 2 miliona tona – sitnih plastičnih čestica koje plutaju površinom okeana, a mnoge od njih su tamo dospjele nakon 2004. godine, navodi se u radu objavljenom 08. marta u časopisu PLOS One.
Recenzirani rad je Marcus Eriksen iz 5 Gyres Institute, kalifornijske neprofitne organizacije fokusirane na zagađenje plastikom, i istraživača u drugim organizacijama i univerzitetima. Prethodni pokušaj da se procijeni količina plastike koja pluta na okeanskim strujama još 2014. godine. Ažurirani rad oslanja se na podatke iz znatno proširenog skupa uzoraka, gotovo 12.000, iz okeana širom svijeta. Za ovu studiju, uzorci su prikupljeni povlačenjem izuzetno finom mrežom nekoliko kilometara preko površine okeana kako bi se utvrdila prosječna količina čestica po kilometru vode.
Zatim je kompjuterski model analizirao kako se plastika koncentriše dok napušta rijeke, obale i pomorske puteve. Iz toga su istraživači ekstrapolirali na procjenu predmeta za globalni okean. Zatim su testirali svoj model protiv koncentracije u stvarnom svijetu.
Uzeti između 1979. i 2019. godine, uzorci otkrivaju brz i neviđen porast okeanske plastike od 2005. godine. Eriksen kaže da je to bilo podstaknuto nekoliko faktora: dramatičnim povećanjem ukupne proizvodnje plastike, više mikroplastike (rezultat razgradnje starije plastike tokom vremena) i nedostatkom međunarodnih zakona koji se bave zagađenjem mora.
”"Sistem je preplavljen svim ovim zagađenjem. Potrebne su nam preventivne strategije, a ne samo da se fokusiramo na čišćenje i reciklažu. Moramo da pronađemo zamjenu za jednokratnu upotrebu (plastike) jer reciklaža jednostavno ne funkcioniše."
kazao je Marcus Eriksen
Okean daje polovinu ukupnog kiseonika na planeti, apsorbuje više od trećine emisije ugljen-dioksida sagorijevanjem fosilnih goriva i hrani milijarde ljudi. Ali je u nevolji zbog prekomjernog ribolova, plastičnog odlaganja i acidifikacije (smanjenje PH vrijednosti, prim.red.).
Izvještaj dolazi samo nekoliko dana nakon što su se pregovarači dogovorili o formulisanju značajnog sporazuma Ujedinjenih nacija sa ciljem očuvanja 30 posto okeana.
Zemlje su se složile da stvore okvir za globalni sporazum o plastici, ali konačan dogovor nije postignut.
Druga runda pregovora Ujedinjenih nacija o plastici biće održana ovog proljeća. U međuvremenu, većina zemalja zaostaje čak i u izgradnji infrastrukture koja bi spriječila curenje plastičnog otpada u životnu sredinu. Evropska investiciona banka je prošle nedjelje objavila studiju u kojoj je utvrđeno da je jaz od 6,7 milijardi eura u finansiranju usmjeren ka vrsti infrastrukture za sortiranje i reciklažu koju Evropa treba da ispuni svoj cilj da u velikoj mjeri poveća reciklirani sadržaj plastičnih proizvoda do 2025. godine.
Autor: Lesli Kaufmanž
Izvor: gCaptain
